Kampanja protiv nasilja nad starijima: ‘Na nama je da im osiguramo dostojanstven život, život bez nasilja’
‘NeVidljive osobe starije životne dobi’ je naziv kampanje koju je pokrenulo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba s partnerima. U središtu su osobe starije životne dobi koje doživljavaju razne oblike nasilja. Isto ovo nasilje se rijetko prijavljuje iz straha pa se zapravo i ne zna točan broj žrtvi. U okviru kampanje je provedeno prvo istraživanje o nasilju nad starijima od 65 godina, a saznali smo sve detalje od Rade Borić, predsjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.
Plakat NeVidljive | Foto: Grad Zagreb
Starije osobe su najčešće žrtve nasilja i to različitih vrsta nasilja, a u velikoj većini ga vrše članovi obitelji. Upravo zato se kampanjom ‘NeVidljive osobe starije životne dobi’ pokušalo osvijestiti nasilje nad ovim osobama, ali i predložiti mjere kako se nasilje može spriječiti.
Svaka peta osoba je doživjela ili doživljava nasilje
Osobe starije životne dobi nailaze na brojne probleme, a jedno od njih je i nasilje kojim su posebno pogođene žene. Tako je u sklopu istraživanja Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba proveden upitnik u gradskim ustanovama na koji je odgovorilo 1.430 ispitanica. Pokazalo se kako čak 19,3 posto njih doživljava ili je doživjelo neki oblik nasilja, što je zapravo svaka peta osoba, kako nam je rekla sugovornica.
– Rezultati istraživanja, kao dijelu kampanje, ukazali su da je najviše ispitanica i ispitanika doživjelo psihičko nasilje (34 posto), zanemarivanje (23 posto), ekonomsko nasilje (19,9 posto), uznemiravanje (15 posto) te fizičko nasilje (7,8 posto), otkrila nam je sugovornica.
Čak 81 posto žrtava ne prijavljuje nasilje
Poznato je kako nasilje najčešće vrše članovi obitelji, kao što smo pisali i ovdje. Tako su čak 59,5 posto počinitelja članovi obitelji, supružnik, partner ili pak djeca, a odmah iza njih je institucionalno nasilje. U ukupno 16,7 posto slučajeva ispitanici iskazuju da su nasilje doživjeli od zaposlenika domova umirovljenika, liječnika ili zdravstvenog osoblja te zaposlenika socijalnih službi i drugih u državnim institucijama, kazala je Borić.
Nažalost, nasilje se rijetko prijavljuje, a razlozi za to su mnogobrojni. Neki vjeruju da njihova prijava ne bi ništa promijenila, a nemaju ni povjerenja u institucije. Često se nasilje ne prijavljuje zbog srama i straha, kao i zbog ekonomske ovisnosti o zlostavljaču.
– Zabrinjava činjenica da 81 posto žrtava nasilja nije prijavilo nasilje jer ne vjeruju da bi njihova prijava išta promijenila (42,1 posto), što govori o potrebi osnaživanja osoba starije životne dobi da imaju pravo na život bez nasilja, a 16,7 posto nije prijavilo zbog srama, 14 posto jer ne vjeruju institucijama, 11,4 posto zbog srama, a isto toliko zbog straha.
Oni koji su se ipak ohrabrili ili odlučili prijaviti nasilje, činili su to najčešće članu obitelji (22,1 posto), prijateljima (20,2 posto), potom liječnicima (14,8 posto) ili medicinskoj sestri (5,1 posto), dok se policiji obratilo samo 12,1 posto žrtava. Od ostalih adresa gdje su odlučili potražiti pomoć su susjedi (8,2 posto), centri za socijalnu skrb ili zaposlenici doma umirovljenika (svakome od njih obratilo se po 6,6 posto žrtava).
Žene su žrtve ekonomskog nasilja
Osim općenito starijih osoba, na meti nasilja su češće ženske starije osobe. Najčešće su baš žene žrtve jer živimo u društvu u kojem imaju manju moć, kako je rekla Borić. Tako je istraživanje potvrdilo da su žene najčešće žrtve ekonomskom i institucionalnog nasilja, ali i psihološkog nasilja i zanemarivanja.
– Ženi koja je ekonomski ovisna o mužu ili majka koja je ekonomski ovisna o sinu, nije jednostavno prijaviti nasilje. Majkama dodatno i zbog stida i osude okoline, jer ‘kako si ga je odgojila’. A ženi koja je jedva dobila mjesto u domu za starije bit će teško prijaviti ikoga iz sustava, jer ‘mora biti zahvalna da je dobila dom’. Na nama je kao društvu da osobama starije životne dobi osiguramo dostojanstven život, a to znači i život bez nasilja, rekla nam je sugovornica.
Prevencijom i suzbijanjem rodnog nasilja prema ženama starije dobi bavio se projekt puSHEd. Zahvaljujući ovom projektu, kako kažu, žene su se počele otvarati i prvi put su progovorile o nasilju koje su doživjele. Oni su se isto dotakli vrsta nasilja i crnih statistika, a više o tome možete pročitati u ovom tekstu.
Kampanja ima dva cilja
Cijelu kampanju ‘NeVidljive’ je pokrenulo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, a uključili su se i Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “Duga – Zagreb” i Zaklada „Zajednički put“ te druge ustanove Grada Zagreba, dok su istraživanje provele sociologinje Snježana Beroš, Renata Ivanović i Branka Stipić te komunikologinja Mirta Vranješ.
Kampanja ‘NeVidljive’ ima dva cilja. S jedne strane je cilj osvijestiti nasilje nad osobama starije životne dobi, a posebice osvijestiti oblike koji se nisu ranije prepoznali kao nasilje, kao što je zanemarivanje. S druge strane je cilj predložiti mjere kako bi se nasilje smanjilo i na kraju spriječilo. Nasilje se može spriječiti i to, kako nam je rekla Borić, edukacijom i radom na problemu nasilja, a može se smanjiti prijavom nasilja bilo socijalnim službama, policiji, obitelji ili udrugama, ali paralelno i mjerama koje treba provoditi lokalna zajednica.
