Darko Rundek: Bit će još manje novaca za mirovine, a ljudi će biti usamljeniji nego sad

Tatjana Pacek
28. svibnja 2022.
Priče
A- A+

Ikoni Novog vala ne sviđa se što danas na planeti gotovo 70 posto stanovnika živi po gradovima i razbijaju međugeneracijsko zajedništvo. Sve se monetarizira, institucionalizira, a mirovina, razne ispomoći, domovi za starije… sve to je razbijanje prirodne veze među generacijama. I kako je, kaže, sve u krivo, tako je i to u krivo. Mlađi se moraju direktno povezati sa starijima.

Darko Rundek, Foto: Privatni album/Sanda Hržić

– Prilično je protuprirodno kako se danas odnosimo prema starijim ljudima. Sistem gradskog života sam po sebi razbija međugeneracijsku povezanost, ljudske zajednice nažalost danas su tako organizirane – rekao je Darko Rundek (66).

Smatra da je u nekom ruralnom svijetu, koji je do prije 100 godina bio dominantan, bilo normalno da se generacije prožimaju u svojim ulogama; rad, posao, hrana, život. Zna da njegov pradjed neke stvari nije mogao raditi, ali je savjetovao djeda. Njegovo pamćenje, znanje, mudrost… sve se to cijenilo. Svaka generacije je imala ulogu u ciklusu života.

– Danas na planeti gotovo 70 posto stanovnika žive po gradovima i razbijaju tu međugeneracijsko zajedništvo. Sve se monetarizira, institucionalizira, a mirovina, razne ispomoći, domovi za starije… sve to je razbijanje prirodne veze među generacijama. I kako je sve u krivo, tako je i to u krivo – kaže Rundek.

Ikona Novog vala smatra kako nije stvar u zakonskoj regulativi, nego u tome da je cijela struktura društva pogrešno postavljena. Kako stvari stoje, kakve su perspektive, smatra, bit će još manje novaca za mirovine, a ljudi će možda biti još usamljeniji nego što jesu. To se ne može riješiti kozmetičkim zahvatima.

Mladi se moraju povezati sa starijima, s mamom

– Morat će se nešto napraviti da se mlađi direktno povežu sa starijima, s mamom. To možda nije najudobnije, možda neće moći ići na izlet, ali svakako je dublje strukturalno pitanje od ovog hoće li mirovine biti veće ili manje. Možda ih neće ni biti – priča.

Njegov je Haustor od samih početaka poznat po tekstovima koji obiluju humorom i ironijom tadašnjeg sistema i društva. Još 1981. u pjesmi “Pogled u bolju budućnost” pisao je “…Potrošači žurite, dijele se novine, sportske afere i crne kronike…” Njegova “Radnička klasa odlazi u raj” u to vrijeme dobila je oznaku šunda. To je pjesma koja je početkom 80-ih govorila o prijelazu iz nečeg kolektivističkog, socijalističkog prema potrošačkom svijetu koji se tad bio otvarao. Raj u koji odlazi radnička klasa je, govori, ovaj raj koji imamo sad, u kojemu možemo kupiti šarene proizvode. Ako za njih imamo novca. Smatra da je krajnje vrijeme da se ljudi trgnu ili nam se ne piše dobro. Perspektiva mu se ne čini bajnom.

Darko Rundek, Foto: Privatni album/Facebook

– Pitanje je hoćemo li se pripremiti na vrijeme ili ćemo se prepustiti tome da stariji ljudi počnu skapavati, da mladi nemaju budućnosti i tako dalje. Čini mi se da nam je to perspektiva. Zastrašujuće je, ali je pred nama. Neizbježno je, jer ovaj sistem je neodrživ – kaže.

Žao mu je gledati starije ljude kako izvor dodatnih prihoda traže po kontejnerima. Ali kako je ekološki silno osjetljiv i angažiran u tome vidi i pozitivnu crtu. Ali samo jednu.

– To što stariji traže, većinom su boce koje potom idu u reciklažu, a to je dobro. Da te plastične boce ne odu na otpad sa svim ostalim nego da ono što ljudi nisu sami stavili u kontejnere u plastiku netko ih netko skuplja – kaže.

Sinu Vidu primjerom su pokazivali koliko poštuju starije. Ne samo roditelje, veselili su se što postoje ljudi koje su smatrali mudrijima, od kojih su mogli učiti, s njima razgovarati. Jedan od razloga Rundekovog odlaska u Pariz bila je potraga za mudrim ljudima.

Svaka strelica gorčine uništava oblak dobrote

– Već iz toga je bilo jasno da ti stariji znaju neke stvari koje mi ne znamo. Po našem primjeru Vidu je bilo jasno da su nam izuzetno važni. Nažalost, u kaotičnom vremenu u kojem živimo vrlo je teško uopće nekim ljudima pojmiti što znači mudrost, u čemu se ona sastoji – priča Rundek.

Dodaje kako je njegova supruga Sanda neki dan razgovarala s gospođom od 103 godine. Rekla joj je nekoliko izuzetnih stvari. Među ostalim i “Trebamo ostati u oblaku dobrote, svaka strelica gorčine uništava taj oblak”.

Veseli ga što mu današnji klinci svako malo preko Facebooka pošalju neki upit, ili ga traže da nešto rade ili ih zanima Rundekovo mišljenje kako su nešto napravili… Tad se prisjeti i svoje mladosti, Drage Mlinarca, koji mu je bio velika faca.

Darko Rundek, Foto: Privatni album/Facebook

– Kad smo radili prve snimke s Haustorom, Drago je došao s nekim svojim malim magnetofonom i puno nam je pomogao. I oko snimanja i savjetom, vrlo velikodušno, bez ikakvog interesa. S Arsenom sam surađivao na nekoliko pjesama, isto s puno poštovanja. Što se svjetske scene tiče… Bob Dylan, Leonard Cohen, Beatlesi… svi su tad bili stariji od nas, napravili su mnoge inspirativne stvari – govori Rundek.

Danas živi na relacijama Zagreb – Pariz – Brač. Njegov pariški kvart ima nešto od Trešnjevke, zagrebačkog kvarta u kojem živi. Ima plac i nekad je u njemu bilo jako puno voćnjaka. Njime je volio krstariti u potrazi za tajanstvenim zakutcima. Kad je u Zagrebu, voli otići na Trešnjevački plac. Ističe da na njemu, nažalost, ima puno previše plastike i uvozne hrane.

– Srećom, tu je štand Ivana Čopa iz Rastoka, kod kojeg smo bili i vidjeli gdje rastu te starinske vrste jabuka, mrkva, cikla, zelenje, sve uzgojeno bez kemije… Tu su i dućani Priroda i društvo i Eden za sojetinu i rinfuzo šećer, brašno, sjemenke… Skoro svaki dan prošećem u raznim smjerovima oko Remize i otkrivam nove predjele Trešnjevke. Što su zapušteniji to su mi draži – kaže.

Nije lako kopati i čekati da grah iznikne, ali to je zdrav umor

Angažirao se oko inicijative “Spasimo Potok Črnomerec” koja se protivila odredbama GUP-a koje su planirale nadsvođenje potoka. Rundek i građani zalagali su se za očuvanje otvorenog toka, zelenog koridora i živog svijeta potoka Črnomerec. Htjeli su i urediti javnu šetnicu od Medvednice do Save. Uz njega su u povorci su bile cijele obitelji, biciklisti i ljubitelji pasa sa svojim ljubimcima. Rundek je hodajući svirao gitaru i pjevao uz pratnju Igora Pavlice na trubi i još nekoliko glazbenika. Okupljeni su tako poslali jasnu poruku da žitelji zapadnog dijela Zagreba žele da se potok Črnomerec sačuva. Rundek se još sjeća uličica s prizemnicama i voćnjacima po kojima je Trešnjevka i dobila ime. Sada su, priča, te kućice zamijenjene zbrda-zdola nagruvanim trokatnicama, ali vrtova još uvijek ima… i po Trešnjevci i na Braču. To ga veseli iako…

– Nije skroz lako kopati i kositi i čekati da grah iznikne, ali to je zdrav umor. Puno je neobrađene zemlje, imati svoj vrt ima smisla. Saditi drveće ima smisla. Ne koristiti kemijska gnojiva i otrove ima smisla. O tome se ima svašta naučiti – priča.

Prve godine života proveo je u Zagorju, no u mirovini se tamo ne vidi. Supruga Sanda je s Brača, tamo je naslijedila kuću od svog oca, a on u Zagorju više nemam ništa. Na Braču imaju maslinik, vrt i to sad, govori, malo već i sliči na penziju. Rundeku je odlično kombinirati, da preko dana bude fizički aktivan, kreće se, diše punim plućima, a navečer sjedne i radi u studiju.

– Dofuram dolje muzičare, imaju gdje biti, pa radimo. Tako smo i zadnji album “Mostovi” napravili u Povljima. U konobi imam studio, a gore svaki ima svoju sobu. Kad imam nekog posla, odem u Zagreb, gdje imam mali stančić – završava Rundek.

Više životnih priča poznatih ‘umirovljenika’:

Copy link
Powered by Social Snap