Dan prije Božića u Konavlima: ‘Ujutro se korunala kuća, a uvečer se stavio badnjak’
U Hrvatskoj svaki kraj njeguje običaje koji se po nečemu razlikuju od drugih, a tako svoje posebnosti imaju i Konavle koje se nalaze na samom jugu Hrvatske. Umirovljenik iz Komaja, malenog mjesta u Konavlima, Mato Kukuljica nakon smrti je svojoj obitelji u nasljeđe ostavio dnevnik u kojemu je pisao o mnogim stvarima pa tako i o običajima uoči Božića. Opisao je kako su u tom kraju oduvijek tekle pripreme za Božić, odnosno za sam Badnji dan. Tako se stavljala koruna, odnosno lovorika na ulazna vrata, prozore i slike, dok se uvečer stavljao badnjak, odnosno velika grana ili dio stabla od duba.
Mato Kukuljica | Foto: Privatna arhiva
Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je dan prije Božića u kršćanskom kalendaru, a osim toga je i ime za drvo koje se pali na ognjištu na Badnji dan. Na Badnjak tradicionalno uređujemo kuću za Božić, a kiti se i božićno drvce. Umirovljenik iz Komaja koji se nalaze u Konavlima, Mato Kukuljica svojoj je obitelji ostavio dnevnik u kojemu je opisao kako se u tom kraju provodio Badnji dan. Dnevnik nam je poslala njegova unuka kako običaji ne bi nestali u nepovrat.
‘Uvečer se stavljao badnjak, a s njim i veselice’
Dan uoči Božića svugdje je Badnji dan, a na Badnji dan ujutro se ‘korunala’ kuća što je trebalo obaviti prije nego sunce izađe, kako je naveo te je to bio posao muškaraca u obitelji. Opisao je kako se koruna stavljala na ulazna vrata, prozore i slike, a to je bila grančica lovorike. Inače, u antici korona na latinskom znači kruna ili vijenac.
– Badnjak je dan posta i nemrsa pa se kuhala posna hrana, to je bila riba, uglavnom bakalar, a uvečer se stavio badnjak. To je komad, velika grana ili dio stabla od duba, a s njim su išle i veselice što su cjepanice od duba. Običaj je bio koliko muških glava u kući, toliko i veselica, a one su se polagale na badnjak. Badnjak je na ramenu unosio muški član obitelji, stoji u dnevniku Mate Kukuljice.
Dnevnik Mate Kukuljice; običaji u Konavlima za Božić | Foto: Privatna arhiva
‘Koliko ove godine litara, dogodine hektolitara’
Pisao je i o pozdravima koji su se toga dana čuli u kućama. Pozdrav je bio: ‘Dobra veče! Čestitam vam Badnje veče i sjutrašnje sveto porođenje’, naveo je i dodao kako se badnjak postavio uz vatru. Također, polijevao se vinom uz riječi: ‘Koliko ove godine litara, dogodine hektolitara’ i posipao se pšenicom uz riječi: ‘Koliko ove godine zrna, dogodine uboraka, piše u nastavku opisa Badnjeg dana. Objasnio je i kako je uborak bio mjera za žito; otprilike deset kilograma. Zatim je opisao kako se badnjak škropio krštenom vodom i kadio tamjanom.
– Iz butelje u kojoj je bilo vino, svatko je morao piti, zatim se blagoslivljala kuća, svaka soba i štale. Škropila se krštena voda i kadio tamjan uz riječi: ‘Da ovo dobro došlo, svako zlo pošlo, ništa se naudilo; ni vještica, ni morica ni nikakva naprudnica’, stoji u dnevniku.
Mato Kukuljica je u svom dnevniku opisao kako se stavljala božićna svijeća na sredinu ‘trpeze’ i bila je u zato napravljenoj ‘brašenici’ što je pečeni kruh ili u nekoj posudi punoj pšenice. Uz to se molilo Boga; obično pet Očenaša u čast Isusova porođenja i tri Očenaša za mrtve duše iz te kuće, potom se pucalo iz pušaka i slijedila je večera, stoji na kraju opisa Badnjeg dana u Konavlima. Kako se u još nekim krajevima pripremalo za Badnjak, pisali smo ovdje.
