Znate li zašto slavimo Sve svete i po čemu se taj dan razlikuje od Dušnog dana?
Danas se u Hrvatskoj obilježava blagdan Svih svetih. Drugi nazivi poput Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisvete uobičajeni su u našim različitim regijama, ali su se mijenjali kroz povijest. Blagdan, kao što ime sugerira, obilježava dan sjećanja na sve svetce, one koji su kanonizirani i oni koji će to tek postati. Prva obilježavanja Svih svetih sežu u 4. stoljeće, kada su kršćani slavili svoje mučenike.
Foto: Pixabay
Tijekom prvih tisuću godina kršćanstva, pravila da se nekoga proglasi svetim i nisu bila rigorozna kao danas. Ljudi su zatražili tu čast za nekog istaknutog vjernika koji je možda bio samo dobar čovjek, a Crkva je to redom odobravala. Od prvih 55 papa (počevši sa sv. Petrom), čak 52 pape su proglašeni svetima. Od svih ukupnih papa, ugrubo, 30% ih je proglašeno svetima. Otuda dolazi i naziv blagdana Svi sveti.
Preko 10.000 svetih…
Svetaca je toliko puno da im se stvarna brojka ne može procijeniti, ali ona svakako premašuje 10.000. Kronološki gledano, ‘najstariji’ kršćanski sveci su Sveti Joakim i Ana, roditelji Djevice Marije. Sjetit ćete se priče kako je Herod dao ubiti novorođene dječake oko Betlehema u trenutku kada se Isus rodio, htjedući eliminirati prijetnju koja je, prema legendi, zapisana u Starom zavjetu. Sva ta ubijena djeca također su svetci, a zovu se Nevina dječica.
Mjesta na kalendaru za svece postajalo je sve manje, a od 4. stoljeća se po prvi puta počinje obilježavati blagdan svih svetih, poznatih i nepoznatih, odnosno Svi sveti. Papa Grgur III. (8. stoljeće), na zahtjev novopečenih irskih monaha, određuje datum na 1. studenoga, kako bi se poklopio s njihovim prijašnjim (keltskim) tradicijama obilježavanja Samhaina, njihove Nove godine.
Svi sveti u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj Svi sveti su svetkovina, ali i neradni blagdan. Ljudi neposredno prije odlaze na groblje, uređuju ih, a za sam blagdan ih obiteljski posjećuju kako bi odali počast svojim preminulima. Ipak, dan nakon Svih svetih zove se Dušni dan, dan kada kršćani mole za sve vjerne mrtve ljude, odnosno njihove duše. Snažna je to simbolika nade i vjere u zagrobni život.
Malo koji kršćanski blagdan i dalje uživa snažnu tradiciju masovne participacije, posebice ako izuzmemo one glavne – Uskrs i Božić. Dakle, u tradicionalnoj rimokatoličkoj vjeroispovijesti, na dan Svih svetih sjećamo se svih poznatih i nepoznatih svetaca, ističući njihovu ljudskost i običnost. Dušni dan je posvećen sjećanju na nama bliske preminule, a tradicionalno se sve to ‘odradi’ na Svi svete.
