Znate li od kuda potječe poznati naziv za prvi dio jeseni Bablje ljeto?
Svima nam je dobro poznat osjećaj kada hodajući za toplih dana rane jeseni zapnemo za dugačke niti paučine. U tom trenutku većina ljudi izgovori jednu frazu – “bablje ljeto”. Na bablje ljeto asociraju nas upravo ti topli dani prožeti lišćem u opadanju i nepreglednim visećim bijelim nitima. Pokušali smo stoga doznati kako su ove pojave povezane te zašto dane u koje smo zakoračili s dolaskom jeseni nazivamo “bablje ljeto”.
Foto: Pixabay
Prema neslužbenoj definiciji, Bablje ljeto je produženo razdoblje toplog i suhog vremena, koje se javlja nakon kalendarskog početka jeseni. U našim krajevima ono se najčešće proteže do oko sredine listopada, a pojava je posljedica izraženog grebena azorske anticiklone. Bablje ljeto je u narodu poznato i kao ‘Miholjsko ljeto’ prema blagdanu Sv. Mihovila kojeg slavimo 29. rujna.
Ovaj pojam se ne koristi se samo u Hrvatskoj, nego u većem dijelu Europe, a teorija o porijeklu ovog pojma postoji nekoliko. Prema jednoj od njih, ime je izvedeno upravo od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak. U većini slavenskih jezika to su ‘bapske vlasi‘.
Prema narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se novačile vještice, a ta paučina je njihova kosa. Također, ova paučina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije. Vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mlade djevojke.
Prema Velikoj sovjetskoj enciklopediji, Bablje ljeto je vrijeme kada starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti.
U većini europskih jezika pojam je najčešće poznat kao Bablje ljeto, ali se javljaju i drugi oblici, vezani uglavnom za neki jesenski blagdan, kao što su Miholjsko ljeto i Martinjsko ljeto prema Sv. Martinu, 11. studenoga te Cigansko (sirotinjsko) ljeto u Bugarskoj ili kasno ljeto (u Nizozemskoj). U Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi se naziv Indijansko ljeto.
