Znanstvenik otkrio u kojim su godinama ljudi najviše sretni, a u kojima najmanje
Sreća se teško može izmjeriti, jer se prvenstveno radi o subjektivnom osjećaju. No, s tim se ne bi složio i 68-godišnji britanski ekonomist David Blanchflower. Njegovo zanimljivo istraživanje, koje je obuhvatilo čak 500.000 ljudi iz 145 zemalja, potvrdilo je da kriza srednjih godina doista postoji, ali i otkrilo s koliko su godina života ljudi najviše, a s koliko najmanje sretni.
Foto: Rawpixel
Ljudi se najlošije osjećaju u dobi od 48 godina, i to neovisno žive li u bogatim ili siromašnim zemljama. Potvrdilo je tako veliko istraživanje 68-godišnjeg britanskog ekonomista, Davida Blanchflowera, sveučilišnog profesora u New Hampshireu. Istraživanje je provedeno na velikom uzorku od čak 500.000 ljudi iz 145 zemalja, a znanstvenik tvrdi da ono dokazuje kako kriza srednjih godina – ipak postoji!
Međutim, dobra vijest je da nakon 48. godine stvari ipak kreću na bolje, postajemo sve zadovoljniji, a vrhunac osjećamo kada napunimo 70! Njegova studija pokazuje da razina sreće tijekom naših života poprima oblik slova U, pri čemu je najgore negdje na sredini našeg puta. Naime, prije nego li gotovo napunimo pola stoljeća, razina stresa je najveća i to ponajviše zbog financijskih neizvjesnosti.
Ljudi su, dakle, najnesretniji kada imaju 48, a najsretniji su od 18. do 25. godine. Međutim, sa 70 godina većina se njih osjeća kao da su 18-godišnjaci! Razlog leži u tomu što im treba manje za sreću pa su zahvalni već ako su zdravi, mogu se kretati te su u tim godinama već rasterećeni od prijašnjih obiteljskih obaveza.
“To nije ni ako, ni možda, naša dobrobit s godinama poprima oblik slova U. Pronašao sam to u svim zemljama svih kontinenata, čak i u onih 20 s najvećim očekivanim životnim vijekom od 82 godine i više” – kazao je Blanchflower, piše Daily mail.
Najviše negativnih odgovora u istraživanju o stupnju zadovoljstva u trenutnom životu dale su osbe u kasnim 40-ima. Dio njihova očaja povezao je s velikom gospodarskom krizom koja je svijet pogodila 2008. godine. Znanstvenik predviđa da bi se isto moglo dogoditi i nakon sadašnje krize izazvane pandemijom koronavirusa.
