Znanstvenici u Finskoj proizveli ‘hranu od zraka’: Ima li za nju apetita?
U 20. stoljeću svjetska populacija narasla je s 1.6 milijardi na oko 6 milijardi ljudi, a sada nas je na svijetu oko 7,53 milijarde. Taj rast će se nastaviti i u budućnosti pa je već sada potrebno razmišljati o pitanju hrane. Bez brige, finski znanstvenici su počeli proizvoditi proteine “od zraka”, a njihov sastojak bi mogao postati jedan od glavnih u brojnim prehrambenim proizvodima.
Foto: Unsplash
Finski znanstvenici proizveli su protein “iz zraka”, te tvrde da će se njihov proizvod na tržištu natjecati sa sojom unutar sljedećeg desetljeća, piše bbc.com.
Protein su proizveli iz bakterija koje se nalaze u tlu koje su nahranili vodikom, a onda su hranjive sastojke uz pomoć električne energije odvojili u novu “hranu”.
Po svemu sudeći, radi se o revolucionarnom načinu proizvodnje hrane koja ne bi imala štetan utjecaj na okoliš, za razliku od standardnog načina proizvodnje hrane koji znanstvenici koji se bave zaštitom okoliša sve češće navode kao jedan od gorućih problema.
Hrana koja nema okus
Radi se o hrani koja zapravo nalikuje brašnu, sadrži 50 posto bjelančevina, do 10 posto masti i do 25 posto ugljikohidrata. Novinar BBC-ja otišao je u Helsinki kušati hranu i ostao razočaran – uopće nema okusa. No, to su znanstvenici i planirali, budući da ju žele koristiti kao sastojak koji bi “pojačavao” nutritivnu vrijednost drugih sastojaka poput tjestenine, umaka, kruha…
Također, mogla bi postati glavna namirnica u stočarstvu, u smislu da bi se životinje mogle hraniti novom hranom iz zraka.
Budućnost umjetne hrane
Trenutačno se hrana u manjim količinama proizvodi u jednom laboratoriju kod Helsinkija, a glavni zadatak je smisliti mašineriju za masovnu proizvodnju, a pri tome treba misliti da cijeli proces proizvodnje ne bude preskup niti štetan za okoliš.
Tvrtku vodi Pasi Vainikka koji tvrdi da je ideja umjetne proizvodnje hrane stara barem 60 godina. Prema njegovim najavama, prva tvornica nove hrane mogla bi biti otvorena 2025. godine:
“Zasad nam ide jako dobro. Jednom kada smislimo kako proizvoditi veće količine mogli bi postati konkurent soji već od 2025. nadalje”, kazao je.
Najveći trošak u procesu proizvodnje je zapravo električna energija “cijepa” vodu na kisik i vodik, budući da mu vodik treba za prehranu bakterija koje zauzvrat proizvode novi hranjivi protein.
Šef tvrtke Vainakka stoga nade polaže u obnovljive izvore energije, za koje smatra da će u budućnosti rušiti cijenu električne energije, pa će i njemu poslovni proces biti lakši.
Utjecaj na klimu
Čitav proces pohvalio je i ekološki aktivist George Monbiot koji tvrdi da dosadašnji način uzgoja hrane radi velike probleme našem planetu:
“Proizvodnja hrane razdire živući svijet. Ribolov i poljoprivreda su glavni uzrok izumiranja sve većeg broja životinjskog svijeta. Poljoprivreda je jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena. No, mogućnost proizvodnje hrane bez poljoprivrede nam nudi mogućnost spašavanja i planeta i ljudi”, kaže.
Iako su razni oblici alternativnog uzgoja hrane pred nama i sve su popularniji, pravo pitanje je – ima li za njih apetita?
