Alkohol se u ljudsku kulturu uvukao davnih dana, potkraj kamenog doba. Stručnjaci vjeruju kako su ljudi prije 12.000 godina namjerno proizvodili razna alkoholna pića. Znanstvenici ovih dana debatiraju o tomu treba li nam nova klasifikacija droga; za alkohol tvrde da je najopasniji i da se danas prvi puta pojavi – odmah bi bio zabranjen!
Foto: Pixbay
Zamislite da se alkohol pojavio tek ovih dana i da je ljudskoj vrsti potpuno nepoznat. Vrlo brzo bi upoznali sve negativne posljedice i zasigurno bi se našao na vrhu popisa opasnih droga, piše jutarnji.hr.
Svjetske vlade bi vrlo brzo donijele zakone o zabranama, a UN bi ga uvrstio u prvi i najteži razred psihotropnih supstanci.
Znanstvenici žele popraviti popis zabranjenih supstanci
Najnoviji izvještaj Globalne komisije za politiku o drogama objavljen je prošli tjedan i zaključak je više nego jasan – za društvo nema štetnije droge od alkohola.
Proces klasificiranje psihoaktivnih stvari je pomalo pristran. Ne vrijede za svaku supstancu ista pravila. Složit ćete se da je alkohol razorio mnoge obitelji diljem svijeta i uništio brojne živote svojim utjecajem na ljude. To ne mora nužno biti alkoholizam, nego i druge “sporedne” posljedice alkohola poput vožnje pod utjecajem.
Unatoč tomu, alkohol je dopušten jer postoji “povijesna tradicija i tolerancija”, dok se recimo ignoriraju povijesne tradicije zemalja u kojima se konzumira lišće koke od koje se pravi kokain ili kanabisa. Drugim riječima, u popisu zabranjenih supstanci postoji puno nelogičnosti i znanstvenici traže da se sve još jednom provjeri i napravi novi popis.
Kako bi izgledao budući popis?
Prema australskom istraživanju i drugim istraživanjima koje Komisija navodi – supstanca najštetnija po društvo i pojedince je legalna i najraširenija – radi se o alkoholu.
Na drugom mjestu je heroin, a slijede kokain, cigarete i metamfetamini. Pri dnu su marihuana, MDMA, LSD i psihoaktivne gljive.
Razlog takvom poretku je što se doista gleda koja je supstanca “najštetnija po društvo” i “najštetnija po pojedince”, a budući da je alkohol legalan – od njega najviše imamo štete.
Za alkohol stvarno nema pomoći, nalazi se na prvih nekoliko mjesta po više različitih kriterija. Ako gledamo psihoaktivne tvari, alkohol je na prvom mjestu jer na godišnjoj razini prosječna osoba popije oko 10 litara čistog alkohola. Kada bi gledali koji postotak korisnika koje supstance može kobno stradati od posljedica predoziranja – alkohol bi i dalje bio među prve tri najopasnije supstance.
Novi prijedlozi
Istraživanje se temeljilo na brojnim kriterijima i naravno da se ovako “matematički” ne trebaju donositi odluke.
Tako su neke supstance, smatraju znanstvenici, neopravdano završile u najstrožem razredu zabranjenih supstanci bez da je napravljena procjena njihovih potencijalnih koristi.
Komisija stoga savjetuje da se hitno izbaci utjecaj politike na stvaranje globalnih regulativa za psihoaktivne stvari. Traže da prioritet bude mišljenje struke i znanstveni dokazi kako bi se bolje nadzirala uporaba psihoaktivnih tvari.
Sadašnji sustav, tvrde, prouzročio je više štete nego koristi. Omogućio je financiranje zločniačkih organizacija, kriminalizaciju povremenih korisnika, diskriminaciju na temlju rase i kulturne pripadnosti – i sve to bez da je došlo do značajnijeg smanjenja zloporabe takvih droga.
