Znanost tvrdi: Bake s majčine strane više su vezane uz unuke od baka s očeve strane
Kada bi znanost morala rangirati važnost djedova i baka u životu djeteta, redoslijed bi bio ovakav: baka s majčine strane, djed s majčine strane, baka s očeve strane i na kraju djed s očeve strane. Iznimke se naravno događaju i taj redoslijed nije sveto pismo, niti on mjeri nekakvu emocionalnu povezanost između unučadi, djedova i baka.
Foto: Pexels
Veza između unučadi i njihovih baka s majčine strane uistinu je posebna, tvrdi znanost. Tako je bilo u povijesti ljudske evolucije – baka nije samo baka, ona je žena sa životnim iskustvom i ima posebnu vezu sa svojim unucima. Uloga bake je izražena u dječjem životu čak i kada se ne posjećuju. Na kraju krajeva, ipak se radi o ‘mami njihove mame’, tako da u to nikako ne bi trebalo biti sumnje.
Neki istraživači tvrde da je povećana uloga bake s majčine strane zbog ustaljene roditeljske prakse da se majka više brine o djetetu nego otac. Logično i posljedično, majka će se u odgoju više oslanjati na savjete i pomoć svoje majke, a ne na savjete svekrve. Uostalom, veze između majki i njihovih svekrva nerijetko znaju biti, u najmanju ruku, komplicirane.
Prije doba DNK testiranja, otac je raspolagao sa siromašnim mogućnostima spoznaje da je dijete za koje se tvrdi da je njegovo – uistinu njegovo dijete. Kako je tek bilo njegovom ocu, koji je za unuka imajo još manju spoznajnu moć da dijete nosi njegove gene. S druge strane, majke s majčine strane su imale 100-postotnu sigurnost da se radi o njihovim potomcima.
Geni, geni, bakini
Sa genetskog stajališta, baka s majčine strane igra najvažniju ulogu u prijenosu gena na unuke. Bez obzira na to koliko ste vi povezani sa svojim djedovima i bakama, genetska povezanost između vas i vaše bake s majčine strane ostaje najjača, piše verywellfamily.com.
Od svih gena koje će dijete na koncu dobiti, preko njihovih roditelja, najviše gena od bake s majčine strane završi DNK unuka. Kada se priča o genima, oni ne idu iz generacije u generaciju, poprilično često imaju naviku preskočiti jednu generaciju. Iz tog razloga moguće je da neka djeca više liče na svoje djedove, bake ili čak njihovu braću i sestre, nego na svoje roditelje.
I čak kada fizička sličnost ne postoji, postoji sličnost na genetskoj razini. Tako recimo možete naslijediti “hod” vaše bake ili neku drugu karakteristiku koja je primjetna, ali nije eksplicitna. Prosječno gledajući, bilo koji pojedinac nasljeđuje oko 1/4 gena od svojih djedova i baka. Ipak, u prosječnoj osobi završi malo više gena od njegove bake s majčine strane, nego bilo kojeg djeda ili bake s očeve strane.
Zbog razloga koje i danas u potpunosti ne razumijemo, žene bolje “miksaju” gene svojih roditelja prilikom začeća djeteta, što znači da će podjednako dati očeve i majčine gene. S druge strane, muškarci “prepisuju” veće genetske blokove od svojih roditelja, što znači da u teoriji na svoje potomke prenose ‘malo više bake nego djeda’ ili obratno.
Genetičari vjeruju da je povezanost između baka s majčine strane vezana uz X kromosom. Baka po majci prenosi na djecu, u prosjeku, 25 posto X kromosoma na unuke ženskog i muškog spola, dok baka po ocu prenosi jedan X kromosom na ženske unuke, dok kod muških potomaka prijenos kromosoma ne postoji.
