Životni vijek je narastao, ali sada je naglo zakočio: Udaramo li u plafon?
Protekla dva stoljeća učinila su čuda za očekivani životni vijek koji se popravljao brzim i postojanim tempom. Imamo li mjesta za dodatni napredak?
Foto: Blizanke Maria i Paulina (100) se vole i na 100. rođendan | Youtube screenshot
Prije samo 150-ak godina, ljudi u prosjeku nisu živjeli dulje od 40-ak godina. Od tada smo snažno napredovali na polju prehrane, higijene, stambenog pitanja i sanitarija da bi krajem 1900-ih prosječni životni vijek već iznosio 60-ak godina, piše bbc.com.
Kako je 20. stoljeće napredovalo, s iznimkama dvaju Svjetskih ratova, ljudi su činili još veće korake prema naprijed – organizirao se sustav javnog zdravstva, razvijala su se cjepiva, a ljudi su živjeli dulje i dulje.
Velik korak dogodio se i 70-ih godina kada su liječnici razvili efikasne terapije protiv najvećih uzroka smrti – srčanih i moždanih udara.
Sve to je rezultiralo sadašnjim stanjem, gdje prosječnu ženu čeka 80, a prosječnog muškarca 75 godina života. Otprilike svake četiri godine očekivani ljudski vijek rastao je za jednu godinu.
Sve se poremetilo 2011. godine
I onda se čitav taj napredak naglo usporio 2011. godine. Stručnjaci su prvo podatke iz 2011. godine smatrali neočekivanom anomalijom koja odskače od općeg trenda. Ipak razni faktori mogu poremetiti službenu statistiku, kao nadprosječno hladna zima 2015. kada je harao posebice jak tip gripe.
Danas stručnjaci vjeruju kako se pak ne radi o anomaliji i slažu se – očekivani životni vijek usporava. Prije samo deset godina, svake četiri godine dobijali smo jednu ekstra godinu života, a danas nam za tu jednu ekstra godinu života treba čak 12 godina.
Udaraju li ljudska bića u plafon dugovječnosti?
Jedan od prijedloga je svakako da su ljudi iscrpili sva moguća poboljšanja i da nakon niza godina rasta udaramo u plafon naše dugovječnosti.
Najstarija dokumentirana ljudska osoba bila je Jeanne Calment, Francuskinja koja je imala 122 godine kada je umrla prije 20 godina. Istraživanja koja se bave ovom tematikom čak i nju smatraju anomalijom, a gornju granicu ljudskog života postavljaju oko 115. godine života.
Znanstvenici se ipak ne mogu posve složiti oko te tvrdnje. Genetičar iz SAD-a David Sinclair tvrdi da će jačanje gena koji igraju ulogu u dugovječnosti morati rezultirati još duljim doživljenjem.
Nikad ne možemo biti sigurni što će donijeti znanost u budućnosti
Znanstvenici koji se slažu sa genetičarom Sinclairom također tvrde da je usporavanju razlog nedovoljan napredak u medicini u posljednjih 20-ak godina. Bilo bi nepošteno reći da medicina stvarno nije napredovala posljednjih 20 godina, ali je istina da nema neke revolucija kao 70-ih kada su smišljeni tretmani za srčane i moždane udare.
Oni koji pak tvrde da se bližimo našim maksimumu tvrde suprotno. Oni otprilike kažu: “Ako ljudi prestanu umirati od jedne stvari, počet će umirati od druge.”
I to se polagano događa u svijetu. Više ljudi uspijeva preživjeti srčane napade i tumore, ali je zato smrtnost od dementivnih bolesti u porastu.
