Žigman o ukidanju II. stupa: Mislim da ukidanje ne dolazi u obzir i da to nije moguće
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman kaže da je dobro što Hrvatska nije ukinula 2. mirovinski stup i dodaje kako, po njegovom mišljenju, to nije moguće.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman gostovao je na HTV-u povodom 20 godina mirovinske reforme u kojoj smo uveli 2. stup mirovinske štednje.
“Fondovi izuzetno dobro rade svoj posao”
Imovina hrvatskih građana u 2. stupu iznosila je na kraju srpnja 127 milijardi i 600 milijuna kuna, a u trećem stupu je još sedam milijardi i 300 milijuna kuna. Unatoč tomu, mirovine su i dalje relativno male.
“Fondovi su došli do otprilike 130 milijardi kuna i drugi stup je jedini način da se to promijeni. Oni sa svojim prinosima koji su u posljednjih 20 godina prosječno oko 5,5 posto godišnje, što je zapravo u samom vrhu europskih mirovinskih fondovima, zapravo izuzetno dobro rade svoj posao”, kazao je Žigman.
Fondovi najviše ulažu u dionice i obveznice, a Žigman je najavio kako će se u narednim zakonskim izmjenama fondovima omogućiti i alternativnije vrste ulaganja.
“Pri sljedećim zakonskim promjenama radit ćemo na tome da im omogućimo takve oblike ulaganja koji bi nosili veće prinose, ali i veći rizik, ali naravno u tom kontekstu će biti potreban i veći nadzor od strane Hanfe”, kazao je Žigman.
Glavni problem – omjer radnika i umirovljenika
Kao glavni uzrok niskih mirovina vidi izrazito loš omjer radnika i umirovljenika. Prema posljednjim podacima HZMO-a on iznosi 1.30:1.
“Taj omjer je nizak, doista tu postoji puno prostora i potrebe da se nešto napravi, teško se održava ta situacija. Međutim, upravo 2. stup daje tu garanciju, Europska komisija i Svjetska banka su napravili analize koje pokazuju da ćemo do 2070. godine imati potpunu pokrivenost doprinosima za prvi stup isplate iz prvog stupa, danas je to na 60 posto.
Drugi stup je jedini način da se to riješi i da se povećaju mirovine u budućnosti”, kazao je Žigman.
Na pitanje o ukidanju drugog stupa kaže da je Hrvatska napravila jako dobru stvar jer nije krenula tim putem kao nekolicina drugih europskih zemalja koje su nakon uvođenja drugog stupa odustale od njega.
“Hrvatska je omogućila da imamo tako velik iznos kapitalizirane štednje na računima svakog od nas, mislim da ukidanje zapravo uopće ne dolazi u obzir i nije moguće. Dakle, iz više razloga – jedan je da bi u budućnosti imali veće mirovine, drugi je razlog jer se radi o individualiziranim štednim računima, svakoga od nas koji ima svoje uplate u mirovinski fond. To bi bilo kao da svoju štednju u banci prepustite državi, to sigurno nitko od nas ne bi bio spreman napraviti”, kazao je Žigman.
Hoće li fondovi moći ulagati u kriptovalute? Ne!
Na pitanje hoće li među novim oblicima ulaganja mirovinskih fondova biti i kriptovalute, Žigman odgovara “nikako”.
“Radi se o imovini koja nema nikakvu regulaciju, nitko u svijetu ne regulira taj oblik imovine. Radi se o imovini koja je visokorizična. Danas jedan bitcoin vrijedi 50 tisuća dolara, sutra može vrijediti i nula ili sto dolara.
Tu se radi o ogromnim gubicima, velikim operativnim rizicima, troškovima i gubicima koji bi mogli nastati za mirovinske fondove”, zaključio je Žigman.