Dok je kod muškaraca stvar jasna – u prijevremenu mirovinu mogu kada napune 60 godina života i 35 staža, a u starosnu sa 65 godina i 15 godina staža, žene muku muče s izračunom povoljnijih prvih uvjeta. Razlog tomu je što se oni u prijelaznom periodu svake godine povećavaju za dodatna tri mjeseca.
Ilustracija: Rawpixel
Žene prve uvjete za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu stječu ranije nego muškarci, a ta se razlika svake godine smanjuje. Tako su 2022. godine one u povoljnijem položaju tek za dvije godine, jer se uvjeti godina života i staža povećavaju za po tri mjeseca godišnje.
Kada žene mogu u prijevremenu mirovinu?
Prvi uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu žena u 2022. godini stječe sa 58 godina života i 33 godine radnog staža. Više je to za tri mjeseca nego lani, a za jednako toliko manje nego što će biti u idućoj godini.
Dakle, riječ je o 5 godina ranijem umirovljenju u odnosu na prve uvjete za starosnu mirovinu. Važno je napomenuti da žena s prvim uvjetima ne mora u prijevremenu mirovinu, nego to može učiniti i kasnije, što će joj donijeti veću mirovinu i manju penalizaciju.
Naime, odlazak u prijevremenu mirovinu kažnjava se sa 0,2 posto manjom mirovinom za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na starosnu mirovinu. Maksimum je, dakle, pet godina pa je penalizacija u tom slučaju 12 posto (60 mjeseci pomnoženo sa 0,2). Ukoliko u prijevremenu odemo recimo dvije godine ranije, umanjenje iznosi 4,8 posto.
Podaci/HZMO
Kada žene mogu u starosnu mirovinu?
Kao i u slučaju prijevremene mirovine, u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Pritom godine staža ne igraju ulogu i uvijek su na minimalnih 15, dok se dobna granica svake iduće godine povećava za tri mjeseca.
Sa 63 godine žene stječu prve uvjete u 2022. za odlazak u starosnu mirovinu. Penalizacije nema. Naravno, mogu nastaviti raditi do 65. godine, ali i kasnije prema dogovoru s poslodavcem.
Žena koja nastavi raditi nakon prvih uvjeta za starosnu mirovinu dobit će bonifikaciju, odnosno bit će nagrađena za svaki mjesec sa 0,34 posto većom mirovinom. Na primjer, radnica ove godine puni 63 godine i može otići u starosnu mirovinu bez penalizacije. No, ako ostane raditi do 65. godine, njezina će mirovina biti 8,16 posto veća (0,34 pomnoženo sa 24 mjeseca). Možete raditi i samo godinu dana dulje pa ćete imati 4,08 posto veću mirovinu. Možete raditi i nakon 65. godine pa će za pet godina duljeg rada, nakon stjecanja prvih uvjeta, dakle do 67. godine, biti nagrađena s maksimalnih 20,4 posto. Da biste dobili bilo kakvu bonifikaciju, morate imati najmanje 35 godina staža.
Valja biti na oprezu, jer se nagrada računa prema uvjetima iz aktualne godine, a ne one kada ste vi stekli prve uvjete pa je u konačnici ipak manja. Više o tomu pročitajte OVDJE.
Podaci/HZMO
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika
Ako imate puno radnog staža, ne morate čekati uvjete za starosnu mirovinu, dok se u prijevremenu s prvim uvjetima ne isplati ići, jer postoji opcija starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike.
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
