Žene, ako idete u mirovinu krajem ili početkom godine, morate paziti na jednu bitnu stvar!
Zakon o mirovinskom osiguranju pun je rupa i nelogičnosti koje nove umirovljenike mogu staviti u nepovoljniji položaj. Tako se jedan od nedostataka sadašnjeg ZOMO-a negativno može odraziti na egzistenciju žena koje će u mirovinu krajem ove ili početkom iduće godine. Pritom moraju voditi računa o datumima, jer bi u protivnom mogle ostati i bez plaće i bez mirovine ili pak dobiti nepovoljniji izračun.
Foto: Rawpixel
Žene pravo na starosnu mirovinu ostvaruju prema povoljnijim uvjetima od muškaraca, dakle prije 65. godine u prijelaznom periodu do 1. siječnja 2030. godine kada će se oni izjednačiti. Međutim, uvjet starosti svake godine pomiče se za tri mjeseca. Za odlazak u mirovinu ove godine potrebno je navršiti 62 godine i šest mjeseci života, a već iduće tri mjeseca više, dakle 62 godine i devet mjeseci.
Problem je to za sve one koji primjerice već sada ispunjavaju uvjete, ali žele raditi do kraja godine kako bi im u prosjek plaće za obračun mirovine ušao i obračun plaća ostvarenih u posljednjoj godini rada. No, to znači da radom do 31. prosinca ove godine u mirovinu odlaze 2021. kada se uvjet starosti povećava za tri mjeseca pa ga više ne ispunjavaju. Krajnji rezultat je taj da žena može na mjesec, dva ili tri ostati i bez plaće i bez mirovine!
Na raspolaganju imaju tri opcije
Prva opcija je u mirovinu otići po ispunjenju uvjeta prije 31. prosinca, što donosi manju mirovinu jer u nju ne ulazi povoljniji obračun plaće iz zadnje godine rada.
Druga opcija je raditi do kraja godine, ali i čekati ispunjenje novih uvjeta životne dobi, uvećanih za tri mjeseca starosti, što u svakom slučaju nije preporučljivo. Naime, radnica može sa zadnjim danom u godini ispunjavati uvjete i prekinuti radni odnos, no u mirovinu ne može otići sve dok ne stekne nove uvjete u idućoj godini.
Treća opcija su jedan, dva ili tri mjeseca (ovisno koliko nedostaje ulaskom u novu kalendarsku godinu) duljeg rada čime se stječu i nešto povoljniji uvjeti kod izračuna mirovine.
Zakon bi morao ispraviti ovu nepravdu prema ženama
Zakonski nedostatak najgori je za žene u slučaju ako je prihvaćen otkaz zaposlenja sa 31. prosinca 2020., a novi uvjet dobi za tri mjeseca starosti više za umirovljenje nakon 1. siječnja 2o21. nije ispunjen. U tom slučaju osiguranica ostaje i bez posla i mirovine, koju treba čekati još sljedeća tri mjeseca u toj godini. Budući da je došlo do prekida radnoga odnosa zahtjevom zaposlenice radi odlaska u mirovinu za koju zapravo nema ispunjene uvjete, jer prvi dan umirovljenja pada u 2021. godinu što nije mogla predvidjeti, nema pravo ni na naknadu za nezaposlenost, upozorava Stjepan Androić za Glas Koncila.
Stoga bi izmjenom i dopunom mirovinskoga zakona trebalo dopustiti da se i plaća iz posljednje godine rada uračunava u mirovinski prosjek ako je u toj godini ostvareno najmanje šest mjeseci rada, uz uvjet da plaće u posljednjoj godini rada nisu povećavane za više od 10 posto, čime bi se onemogućile zloupotrebe povećavanja plaća u posljednjoj godini rada. Tako bi se, smatra Androić, ujednačio ravnomjeran i postupan odlazak u mirovine tijekom godine, a izbjegli bi se odlasci u mirovine u valovima krajem godine i početkom sljedeće godine.
