Želite uzgajati krumpir, ali bez okopavanja? Uzgojite krumpir u slami
Često se događalo da kupite krumpir i nalazili ste krumpire s velikim klicama ili su neki krumpiri bili jako sitni i nije vam ih se dalo čistiti. Ako vi imate prostor, mi imamo rješenje. Jednostavno posadite krumpir. Ne želite okopavati krumpir? Ovdje ćete naučiti kako to izbjeći.
Krumpiru slami
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
Krumpir je omiljena namirnica mnogima jer ju možete staviti u razna jela, napraviti mnoga jela i mnoge priloge. Samim time, ljudi koriste velike količine krumpira te krumpira nikada dosta. Ovako ćete moći smanjiti trošak kupovanja i uzgojiti svoj krumpir.
Pripremanje gredice
Odaberite prostor gdje imate dovoljno svjetla. Ne morate ništa okopati. „Označite“ gdje će vam gredica biti štapovima, letvicama ili bambusima. Dovoljno je da se vidi oblik gredice. Pola metra s pola metra širine je potrebno za jednu kućicu kako bi krumpir mogao normalno rasti. U okvir, na zemlju položite nebojani karton. Kartonske kutije su u redu jer se u proizvodnji kartona većinom koristi biorazgradivo ljepilo. Karton će smanjiti šansu pojave voluharica i rovki.
Na karton stavite sloj usitnjenog granja i grančica. Režite granje i grančice na dužinu od 10 cm do 20 cm. Cijeli sloj granja može biti debljine desetak centimetara. Pospite granje s malo komposta ili zemlje i tako ćete uvesti mikroorganizme potrebne za razgradnju granje i slame.
Na granje stavite deblji sloj sjena, ili slame. Poželjno je da nisu osjemenjeni, ali, i ako jesu, to neće biti problem jer će korov teže rasti i bit će ga lako iščupati. Sloj sjena neka bude 30 cm jer će se razgradnjom debljina sloja smanjivati. Možete dodavati i svježu travu, ali u tankim slojevima jer se raspadanjem iste razvija visoka temperatura i zbog vlage može nastati plijesan.
Koji krumpir saditi?
Eksperimentirali smo te smo koristili krumpir koji smo razdvojili u 4 grupe: sjemenski, sitni krumpir nađen u vrećama, klice i batat. Svi osim batata su donijeli slične rezultate. Smatram kako batat nije uspio jer smo ga posijali u krivo vrijeme i nismo mu davali dovoljno vode tako da možete isprobati i sami. U svaku rupu smo stavili par mladih listova bazge i dio cvata bazge kako bi odbilo zlatice.
Kada smo sadili klice, prvo smo u gajbe, koje su bile obložene izbušenim najlonom, stavili zemlju i posadili klice. Može ih se posaditi u bilo koju posudu ili kalj koji ima dobar odvod vode. Gajbe nisu bile praktične jer su imale velike otvore te smo zato položili najlon u njih te to nije nužan korak u drukčijim posudama. Nakon što se biljka počela razvijati, klice smo posadili u gredicu. Otvori su bili dubine 10 cm.
Izgled biljaka prije presađivanja
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
Sjemenski krumpir i sitni krumpir smo sadili na isti način. Pazili smo da sitni krumpir ima barem jednu sitnu klicu. Krumpir smo stavljali na dubinu od 15-ak cm te pokrili slamom.
Održavanje gredice
Potrebno je povremeno zaliti gredicu. Zalijevajte gredicu kasno navečer kako bi izbjegli preveliku količinu vlage u sjenu tijekom vrućeg dana. Mi smo zalijevali gredice svakih 5 dana. Kada primijetite da nastaju male izbočine u sjenu, razmaknite malo sijeno. Pronaći ćete blijedu biljku. Pustite ju da pozeleni i malo naraste kako bi bili sigurni da nije u pitanju korov.
Izgled biljke
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
Kada dođe vrijeme za okopavanje, umjesto toga, vilama ili čak štapom oprezno prozračite sijeno i dodajte novi sloj sijena. Mi smo dodavali slojeve od 5 do 10 cm košene trave. Sitno košenu travu smo donosili s nogometnog terena i dobivali smo ju od susjeda. Ako se odlučite na to, jako je važno da ne zadržavate travu u vrećama ili na velikoj hrpi pre dugo zbog razvijanja izuzetno visoke temperature i izuzetno neugodnog mirisa.
Važno je da gomolji krumpira konstantno budu pokriveni jer se, izlaganjem sunčevim zrakama, na njima stvara zelena boja. Sama boja nije problem, ali solanin koji nastaje s njom je toksičan za konzumiranje te njega treba ukloniti na iskopanom krumpiru.
Problemi na koje možete naići
Kada sama biljka naraste, kao i kod svake biljke, možete naići na određene probleme. Najčešći problem na koji možete naići je napad krumpirovih zlatica. Njih se možete riješiti ako primijetite da ih ima jako puno i da jedu biljku velikom brzinom. Pogledajte kako OVDJE.
Ako se samo jedna biljka suši prije svih ostalih, postoji mogućnost da je bolesna ili joj nešto uništava korijen. Izvucite tu biljku s gredice i pogledajte joj korijen. Ako joj je korijen normalnoga izgleda, izolirajte cijelu biljku od ostatka kako bi izbjegli širenje bolesti. Ako se biljka suši zbog toga što su ju zlatice oštetile, nema potrebe ukloniti ju jer postoji šansa da se ona oporavi.
Primijetili ste da su se sve biljke počele sušiti nedugo nakon što su izrasle. Najvjerojatnije im nedostaje vode. Ako se nakon nekoliko tjedana sve biljke počnu sušiti, vrijeme je da krumpir ide van iz gredice.
Vađenje krumpira
Iščupajte biljke iz gredice i odvojite krumpire s njihovog korijenja. Grabljama postupno razgrnite travu i skupljajte svoje krumpire. Primijetit ćete kako granja ima znatno manje nego što ste ga stavili te kako ima više zemlje. To je normalni proces razgradnje koji se javlja i u kompostiranju. Grabljama možete prolaziti i kroz taj sloj. Nakon što ste skupili sav krumpir i uklonili sve biljke, možete ponovno pripremiti gredicu za novi krumpir.
Provjerite i ostale savjete u vrtu ili na balkonu:
- Prirodni preparati koji bi vam mogli pomoći u tjeranju štetnika koje možete napraviti sami
- Hranidbeni lanac kukaca – jesu li zbilja svi štetnici potpuno štetni?
- Mali vodič o uzgoju rajčice – od male mlade biljke do velikog i sočnog ploda
- Zašto su krastavci gorki? Kako to izbjeći te što napraviti s gorkim krastavcima
- Znate li koje su najpopularnije vrtne “tegle” u domovima umirovljenika? Evo zašto baš svaki dom mora imati svoj vrt
- Evo načina kako da u vlastitom dvorištu uzgojite spužvu za pranje suđa
- Sanjate o vrtu? Korona i život u stanu više nisu izlika – voće, povrće i začine možete uzgojiti na vlastitom balkonu!
