Želite u dom za starije? Morate potpisati zadužnicu! Evo što to znači za vašu mirovinu
Umirovljenik Drago konačno je, nakon deset godina čekanja, dobio poziv za smještaj u dom za starije i nemoćne osobe u Zagrebu. No, nemalo se iznenadio kada su mu iz doma javili kako na potpisivanje ugovora o smještaju mora donijeti i bjanko zadužnicu potpisanu kod javnog bilježnika na sto tisuća kuna.
Zagrebački umirovljenik Drago K. na mjesto u domu za starije osobe čekao je deset godina, nakon čega je konačno uslijedio poziv za smještajem u jednokrevetnu sobu. No, iz doma su mu javili kako na potpisivanje ugovora o smještaju mora donijeti i bjanko zadužnicu potpisanu kod javnog bilježnika na sto tisuća kuna. Zabrinuo se stoga da će mu time možda dom blokirati puni iznos mirovine pa je nazvao Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika koji je za njega ispitao kakva je uobičajena praksa.
Zaštita domovima od neplaćanja smještaja
“Da, svi domovi u gradu Zagrebu, točnije gotovo svi županijski domovi u Hrvatskoj, prakticiraju traženje bjanko zadužnice na do 50 ili 100.000 kuna, koju obično potpisuju sam korisnik ako mu je mirovina dovoljno visoka za snošenje troška smještaja, odnosno djeca ili unuci, ako moraju doplaćivati za trošak smještaja ili sami preuzeti tu obvezu. Neki domovi prakticiraju i solemnizaciju ugovora o smještaju kod bilježnika.
No, sve to ipak nije stopostotna zaštita domova od mogućeg neplaćanja smještaja. U drugom zagrebačkom domu unuka je za baku smještenu u stacionaru potpisala bjanko zadužnicu, no kako je ona sama zapala u dugove, dom će morati angažirati odvjetnika i pokušati preko suda ostvariti povrat dosadašnjeg duga od 17.000 kuna” – navode iz SUH-a u Glasu umirovljenika.
Inače, Drago živi sam, udovac je bez djece, s pristojnom mirovinom, neće mu biti problem snositi trošak smještaja i još zadržati nešto novca za troškove mobitela, brijača, lijekove, higijenu, odlaske u kino ili na koncerte. Svoj će pak zagrebački stan staviti u prodaju tek nakon tri mjeseca, kad bude siguran da se snašao u domu.
Koje su opcije plaćanja smještaja?
Umjesto odlaženja u banku ili do bankomata po mjesečnu “stanarinu”, u uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) može se potpisati suglasnost da se cijela mirovina uplaćuje na račun doma. Ako je mirovina veća, razlika iznad cijene smještaja može se podići na blagajni doma. Ako je manja, potomci će razliku doplaćivati uplatom na blagajni ili putem Internet bankarstva.
“Najgore je što korisnici sve češće imaju mirovine niže od cijene smještaja čak i u županijskim ili gradskim domovima, dok u privatnim domovima su cijene najmanje dvostruko do četverostruko više. U poznatom domu sv. Ana cijena jednokrevetne sobe je od 3.300 do 7.500 kuna, ovisno o kategoriji i potrebi, a u domu Park je početna cijena za jednokrevetnu sobu 4.500 kuna. Privatni domovi se kreću od 5.000 do 10.000 kuna, a obiteljski, ovisno o lokaciji, od 3.000 kuna na više” – napominje SUH-ova predsjednica, Jasna A. Petrović.
Čak 75 posto svih mirovina ispod je hrvatske linije siromaštva, podsjeća Petrović, što je niže od 3.200 kuna.