Umirovljenika koji i dalje žele biti prisutni na tržištu rada u Hrvatskoj je uistinu mnogo. Dok je jednima rad u mirovini neophodni način popunjavanja malih mirovina, drugi tako žele ostati aktivni u društvu, tim više ako su stručni u svom području djelovanja, dok su treći pak i dalje u naponu snage i stvaralaštva. No, za razliku od prakse brojnih europskih zemalja, njihova su prava ograničena.
Postolar Željko Vrđuka radi na pola radnog vremena (Foto: J. Grgurić/Mirovina.hr)
Četiri su načina na koja umirovljenici mogu raditi, a da pritom zadrže redovnu isplatu mirovine, bez strahovanja od njezina gubitka.
Ugovor o radu
Samo umirovljenici koji su u starosnoj mirovini imaju mogućnost zapošljavanja po ugovoru o radu, i to samo na pola radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno. To pravo, nažalost, ne odnosi se na prijevremeno umirovljene. I oni smiju raditi, ali HZMO im za to vrijeme neće isplaćivati mirovinu.
Ugovor o djelu
Svi umirovljenici mogu raditi putem ugovora o djelu. Pritom, treba se raditi o jednokratnim poslovima, odnosno fizičkom ili intelektualnom radu određene količine, do određenog roka uz određenu naknadu.
Kućna radinost i dopunsko zanimanje
Riječ je o obrtničkim djelatnostima izvan sustava PDV-a, što zapravo znači da ne biste smjeli zaraditi više od deset prosječnih mjesečnih bruto plaća, odnosno oko 84.000 kuna. Tada biste morali otvoriti samostalnu djelatnost uz koju se mirovina ne isplaćuje. Odobrenje za ovaj način rada može vam izdati nadležni ured državne uprave na području vaše županije.
Dok se kućna radinost odnosi na izradu proizvoda kod kuće osobnim radom, dopunsko zanimanje je obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće za naručitelja usluge. Ne smijete imati zaposlenike, a pomagati vam smiju članovi obitelji. No, kako biste dobili pravo na ovakvu vrstu rada, morate biti stručno osposobljeni, odnosno imati odgovarajuće strukovno obrazovanje ili majstorski ispit ako je riječ o obrtničkoj djelatnosti.
Kućna radinost bila bi primjerice izrada suvenira, dok se sporedna zanimanja uglavnom odnose na razne poslove popravaka i održavanja, ali i sakupljanja plodova i slično. Popis svih poslova možete pogledati ovdje.
Kako biste pokrenuli kućnu radinost ili dopunsko zanimanje, trebate ispuniti Prijavu za upis u evidenciju i izdavanje odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja i domaće radinosti, u njoj navesti proizvode, odnosno usluge koje ćete obavljati, predati prijavu u županijski ured državne uprave, platiti trošak registriranja 170 kuna i kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj Poreznoj upravi.
Sezonski poslovi u poljoprivredi
Umirovljenik može obavljati sezonske poslove u poljoprivredi uz zadržavanje mirovine, ali najduže u vremenskom razdoblju od 90 dana godišnje.
Iako se čini kako umirovljenici imaju dosta opcija, najviše su pritom zakinuti oni prijevremeni koji bi, s obzirom da su mlađi, mogli raditi. Starosni pak žele mogućnost punog radnog vremena, a ne samo pola. Također, traže i mogućnost rada u sezoni. Oko ove teme dosta se lome koplja. Dio građana smatra kako je riječ o utopiji jer u Hrvatskoj nema posla ni za mlade, a dio kako je tužno da umirovljenici uopće moraju raditi umjesto uživati u zlatnim godinama. Ipak, postoje osobe čijim odlaskom u mirovinu poslodavci gube jedine preostale stručnjake koji bi svakako mogli doprinositi i dalje u punom opsegu, ali to ne mogu zbog godina.
Pravo rada za sve umirovljenike jedan je od zahtjeva Matice i Sindikata umirovljenika, odnosno Vijeća za umirovljenike i starije osobe. Da ta mogućnost postoji odgovorili su nam još krajem prošle godine i iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, rekavši kako će tijekom izmjene Zakona analizirati, u odnosu na stanje na tržištu rada, i mogućnosti rada pojedinih skupina umirovljenika koji trenutno ne mogu uz rad koristiti i mirovinu uz zadržavanje dijela ili cjelokupnog iznosa mirovine. No, za sada se među najavljenim mjerama mirovinske reforme proširenje tog prava još uvijek ne spominje.
