Žele da umirovljenici rade do 69. godine, iako će svaki peti radnik do tada već biti mrtav
Europski političarima gori pod nogama i sve će više zemalja tjerati svoje ljude da što dulje ostanu na poslu, a što manje primaju mirovinu. Međutim, sada se javlja i velik društveni problem – oko 20 posto populacije pod novim pravilima neće ni doživjeti svoju mirovinu, iako dobar dio života uplaćuju doprinose. Postaje li mirovina lutrija?
Foto: Rawpixel
Njemačka je trendseter Europe, a tamo se po postojećem zakonu već radi do 67. godine. Prag je podignut još 2012. godine, i to s “hrvatskih uvjeta” (65 godina za starosnu mirovinu) na sadašnjih 67. Međutim, podaci otkrivaju da dobar dio radne snage naprosto neće ni doživjeti tu dob, piše dw.com.
U 2019. godini 17 posto svih preminulih u Njemačkoj nije navršilo 67 godina života, a 14,4 posto ih nije doživjelo ni 65. godinu. Tako je odgovorilo savezno Ministarstvo unutarnjih poslova na zahtjev poslaničke stranke Ljevice.
Sad idu u mirovinu sa 67, a uskoro sa 69
No to nije sve. U planu je još jedno povećanje praga odlaska u mirovinu, i to na 69 godina – pa još više radnika neće moći koristiti svoju mirovinu, iako možebitno cijeloga života uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje. Recimo, u 2019. godini – 19,8 posto, odnosno, svaki peti Nijemac.
“Brojevi govore jasnim jezikom: što je starija dob za odlazak u penziju, to će je manje ljudi doživjeti”, kazala je zastupnica Lijeve stranke Sabine Zimmermann.
Najviše će zapravo patiti ljudi s manjim primanjima, jer oni u prosjeku žive kraće od bogatijih sugrađana. Zato pojedini političari traže da se fokus sa sve veće granice za odlazak u mirovinu okrene naopačke i da se počne govoriti o ponovnom odlasku u mirovinu sa 65 godina.
“Mnogi ljudi ne dostižu dob za odlazak u penziju u dobrom zdravlju. Za njih svako povećanje starosne granice u stvari znači smanjenje njihove penzije, jer su prisiljeni ići u prijevremenu mirovinu, a to je povezano s manjim iznosima mirovine”, kazala je Zimmermann.
Ekonomski instituti: Dulji rad ima dvostruku korist
Nekoliko njemačkih ekonomskih instituta u travnju je predložilo povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu sa 69 godina. Korona kriza narušila je državne proračune mnogim zemljama pa bi ova ideja rasteretila državne financije. Iz ekonomskih instituta objašnjavaju kako bi taj potez imao dvostruku korist – više prihoda u mirovinskom sustavu zbog duljeg rada, ali i veće tržište rada.
“Najelegantnije rješenje bilo bi polagano, postupno povećanje starosne granice za umirovljenje, jer bi to imalo pozitivan efekt s dvije strane. Kad bi ljudi bili malo duže dostupni tržištu rada, to bi ojačalo potencijalnu radnu snagu. A imalo bi efekata na rashode mirovinskog osiguranje”, kazao je potpredsjednik Instituta za ekonomska istraživanja Halle Oliver Holtemöller.
Dulji rad podržala je i njemačka centralna banka Bundesbank, koja povećanje sa 67 na 69 godina smatra logičnim.
Podsjetimo, Hrvatska je 2014. godine tijekom SDP-ove Vlade uvela postepeno povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 67 godina. HDZ je mirovinskom reformom taj proces htio ubrzati, a onda su sindikati s referendumskom inicijativom “67 je previše” uspjeli srušiti tu odrebu i u Hrvatskoj će se, barem još neko vrijem, u starosnu mirovinu moći s napunjenih 65 godina života.
