Zbog duljeg rada stariji profesori će još više blokirati mlade u napredovanju
Jedan od argumenata koji se mogao čuti oko rada do 67 bio je onaj da će stariji ljudi “nepotrebno” zauzimati radna mjesta koja bi mogle zauzeti mlade osobe. Sada kada je izvjesno da će oni koji žele moći raditi i do 68 godina, nametnuo se problem rada u jednom od najvažnijih sektora – obrazovanju.
Foto: Unsplash
U stručnim i znanstvenim djelatnostima radi čak 2228 starijih od 65 godina. Prijedlog zakona će omogućiti starijim profesorima minimalno tri godine duljeg rada, budući da će im ugovor o radu prestati važiti sa 68, a ne sa 65 godina kao do sada.
To bi moglo stvoriti velike probleme njihovim mlađim kolegama koji ni s 50 godina ne uspijevaju doći do statusa docenta, jer stariji profesori ne odlaze u mirovinu, piše Vecernji.hr.
Sindikati ne znaju na čiju bi stranu stali
Obrazovanje u Hrvatskoj ima natprosječno velik udio starijih od 60 godina među svojim zaposlenicima. Kreće se od 7,4 do 8,8 posto, slijede sektori zdravstva (8,1 posto), javne uprave i obrane (7,6 posto). Udjel starijih u nekim drugim branšama poput trgovine i prerađivačke industrije je između 3,9 i 4,5 posto.
Sindikatima je nezgodno zauzeti stav po ovom pitanju jer predstavljaju i starije i mlađe radnike, a Vilim Ribić je pokušao objasniti kako stvari stoje:
“Jasno je kao dan da kad netko radi do 68 godina, netko drugi ne može napredovati. Na fakultetima imamo sustav zatvorenih kućica, tek kada jedan profesor ode u mirovinu, na njegovo mjesto mogu doći dva mlada znanstvenika. To je ozbiljan problem”, kazao je.
Ribić je kazao kako u “bitci za Sveučilište” stariji radnici imaju veću snagu te napominje potrebu za širom raspravom oko ove teme.
Nestić: Očekujem puno problema u gospodarstvu i javnom sektoru
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb ističe da je povećanje dobi za prestanak ugovora o radu dobra mjera, ali da bi se možda trebalo razmisliti o prijelaznom razdoblju, a ne uvoditi sve odjednom:
“Povećanje sa 65 na 68 godina, odjednom, bez najave i bez višegodišnjeg prijelaznog razdoblja izazvat će potres i puno problema i u gospodarstvu i u javnom sektoru”, kazao je.
Nagla promjena, smatra Nestić, narušava planove poslodavaca koji neće imati vremena za prilagodbu poslovnih procesa starijim radnicima, a napominje da se mogu očekivati i dodatni troškovi zbog veće vjerojatnosti bolovanja. Nestić očekuje da će velik broj starijih radnika posebice u javnom sektoru iskoristiti pravo na dulji rad, posebice u problematiziranom sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
“To će gotovo potpuno zaustaviti ne samo novo zapošljavanje nego i napredovanje. Za sljedeće tri godine sustav bi se mogao gotovo potpuno zamrznuti jer je masa koeficijenata za plaće zadana te nema napredovanja ni zapošljavanja osim ako netko ne ode u mirovinu”, kazao je Nestić.
Ljudi bi se mogli ‘trgati’ za te tri godine duljeg rada jer će za svaki mjesec duljeg rada dobiti 0,34 posto veću mirovinu. Stimuliranje duljeg rada, ističe Nestić, postoji u zakonu od prije. Samo će ovom zakonskom regulacijom biti dostupnije nego ikada:
“To je jedan od boljih načina da se povećaju mirovine u budućnosti, i to upravo mirovine onih ljudi koji dulje rade. Za bonus ima puno više opravdanja i puno je logičnija mjera od smanjivanja penalizacije za prijevremeno umirovljenje koje su sindikati sada progurali referendumskom inicijativom. Smanjivanje penalizacije znatno će više opteretiti mirovinski sustav u dugom roku nego bonusi. Upravo je smanjivanje penalizacije najlošiji dio referendumskog paketa”, kazao je Nestić.
