Zašto zbog mirovina ne izlazimo na ulice: “Pasivni smo, utučeni, apatični i – zapušteni”
Zašto hrvatski umirovljenici ne prosvjeduju protiv lošeg mirovinskog sustava? Nadolazeća mirovinska reforma za sada je otkrila više nedostataka, poput onih s dodatkom na mirovine, nego rješenja koja bi trebala izvući iz gliba naše starije stanovništvo. Pa, zašto onda ne izlazimo na ulice?
Predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović na prosvjedu umirovljenika 2017. Foto: Facebook/Pokret protiv siromaštva starijih osoba
Hrvatski umirovljenici protiv siromaštva i mirovina nedostatnih za normalan život prosvjedovali su u listopadu prošle godine. Međutim, prosvjed u organizaciji Sindikata umirovljenika okupio je svega oko tisuću umirovljenika u Zagrebu, što je neznatna brojka ako uzmemo u obzir da ih je ukupno oko 1,2 milijuna.
U jeku mirovinske reforme koja više otkriva neučinkovitost samog mirovinskog sustava, nego što nudi rješenja koja bi mogla unaprijediti standard starijih osoba u Hrvatskoj, postavlja se pitanje zašto umirovljenici ne izlaze na ulice. Problem dodatka na mirovine do kraja je rasvijetlio besmisao drugog mirovinskog stupa, na što su upozoravali i stručnjaci, što je samo jedan od pokazatelja da stvari ne idu u željenom pravcu.
Ne vide, ne čuju i ne govore
O tom fenomenu za Slobodnu Dalmaciju progovorili su umirovljena psihologinja, dr. Mirjanom Krizmanić i sociolog, dr. Sven Marcelić.
Krizmanić tako ističe kako u društvu postoji veliki broj potpuno pasiviziranih građana koji „ne vide, ne čuju i ne govore“, što automatski onemogućava bilo kakvu zajedničku akciju, što pak znači „da ostajemo živjeti u kaljuži i da ne može biti bolje“. Istaknula je kako se zgraža nad onim što vlasti namjeravaju učiniti s mirovinama te misli da će ljudi biti prevareni za svoje novce.
“Ja sa štapom plazim na sve moguće demonstracije i onda me susjedi pitaju: „A što tebi to treba?“ Pa ne idem zbog sebe, meni ne treba, ali treba našim potomcima” – kazala je za Slobodnu Krizmanić.
Krizmanić smatra kako našem društvu nedostaje pravih lidera koji bi motivirali građane, a postavila je i dijagnozu našeg društva; “pasivni, utučeni i apatični, zapušteni u obrazovnom i društvenom smislu”.
Ne vjerujemo u sustav, ali ni u promjene
Sociolog sa Zadarskog Sveučilišta, dr. Sven Marcelić izostanak prosvjeda protiv mirovinskog kolapsa objašnjava nepovjerenjem građana, ne samo prema institucijama, nego i da mogu učiniti potrebnu razliku.
“Nepostojanje protesta zbog mirovinskog kolapsa može se povezati s činjenicom da živimo u zemlji u kojoj je povjerenje građana u institucije mizerno, i ljudi ne vjeruju da mogu utjecati na društvena zbivanja” – kazao je Marcelić.
Marcelić zaključuje da se ljudi bune i protiv mirovinske politike, ali ne tako što izlaze na ulice, nego tako što – odlaze iz zemlje.
