Zašto Vladine mjere koristi čak 300.000 siromašnih i starijih manje od predviđenog?
Vlada je u posljednjih godinu dana provela tri bitne mjere kojima je cilj bio egzistencijalno zaštititi starije osobe. No, postoji jedan problem. Mjere su obuhvatile znatno manje korisnika nego što je država sama predvidjela. Tako imamo 300 tisuća “nestalih” siromaha.
Foto: Unsplash
Povećanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, isplata covid dodatka i uvođenje nacionalne naknade za starije osobe tri su mjere koje je Vlada posljednjih godinu dana provela kako bi starije osobe zaštitila od siromaštva. No, pogriješila je u procjenama broja korisnika i to za nemalih 300 tisuća. Dakle, ti ljudi postoje, ali ih sustav pomoći nije obuhvatio iz ovih ili onih razloga.
Rast cenzusa za besplatno dopunsko s malim učinkom
Ministarstvo zdravstva tako je predvidjelo da će 2020. povećanje cenzusa za dopunsko na 2.000 kuna za samca i 1.563 kune za člana obitelji, a koje se dalje usklađuje s rastom mirovina, obuhvatiti čak 200.000 novih korisnika police na teret državnog proračuna. No, u stvarnosti ta je brojka, upozorava Sindikat umirovljenika Hrvatske, povećana za tek oko 20.000, što je deset puta manje.
Cenzus za besplatno dopunsko povećan je opet u studenom 2021. i to drastično, za samca na 2.500 kuna, a za člana obitelji na 2.500 kuna. Tada je procjena bila da će besplatno dopunsko imati još 120.000 osoba. Kako je moguće da je Ministarstvo zdravstva toliko promašilo?
“Rečeno nam je da je tada nakon izvršene analize i procjena bilo „vidljivo je da je velik broj osiguranika i dalje ostao izvan sustava ‘besplatnih’ polica najvjerojatnije iz razloga što drugi članovi obitelji imaju prihode veće od propisanih” – navode iz SUH-a u Glasu umirovljenika.
U odgovoru se navodi i da će procjene broja osiguranika obuhvaćenih zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju biti preciznije, jer sada imaju iskustvo s procjenama iz 2020., te da „Zavod sada raspolaže s više relevantnih podataka i pokazatelja trendova kretanja te izvršenih analiza učinka promjena na povećanje broja polica”.
No, od stupanja ovih najnovijih izmjena zakona, samo oko 18.000 novih korisnika dobilo je besplatno dopunsko zdravstveno. Građani se sami moraju prijaviti u HZZO ako ne prelaze cenzus, što možda većina ne zna pa nije napravila ili su državne procjene potpuno krivo izračunate.
Nacionalnu mirovinu prima čak 14.000 starijih manje
Slična se stvar dogodila i s nacionalnom mirovinom, odnosno naknadom za starije osobe. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava prvo su rekli da će ona obuhvatiti oko 60.000 osoba, zatim je procjena pala na 20.000 osoba, no naknadu od 800 kuna na kraju prima tek oko 5.600 starijih od 65 bez mirovine.
Razloga u grešci od čak 14.000 osoba je nekoliko. Prestrogi prihodovni cenzus od 800 kuna po članu obitelji, što znači da ako supružnik prima više od 1.600 kuna mirovine, onaj drugi bez mirovine nema pravo na naknadu. Razlog je i djelomično podudaranje sa socijalnom pomoći koju takve osobe dijelom već primaju, ali i uvjet otvorenog računa u banci, što većina starijih osoba bez prihoda nema.
Covid dodatak dobilo 130 tisuća umirovljenika manje
Treća kriva procjena dogodila se kod isplate covid dodatka. Prema procjenama Vlade njega je trebalo dobiti oko 850.000 umirovljenika, a nakon dva roka dobilo ga je tek 710.577 umirovljenika, odnosno gotovo 140.000 manje od prve procjene. Prvo je isplaćivan u travnju 2021. automatski onima koji su ostvarili mirovine isključivo radom u Hrvatskoj, a u drugom roku u srpnju isplaćivan je onima koji su imali i hrvatsku i inozemnu mirovinu, a za što su osobe same morale podnijeti zahtjev za isplatu.
Vlada je na insistiranje predstavnika umirovljenika uvela treći rok pa je obuhvaćeno još 10.000 osoba, no i dalje je 130.000 umirovljenika bilo manje od procijenjenog.
“Kad bi zbrojili sve tri procjene broja korisnika i usporedili ih sa stvarnim brojem, došli bi do brojke od oko 324.000„nestalih” siromaha. I dok se kod dopunskog zdravstvenog može govoriti o čisto matematički lošoj procjeni, koja je svejedno imala negativne posljedice, u preostale dvije procjene ostaje upitno koliko je zapravo zaštekala realizacija i koliko je stvarnih siromaha ostalo zakinuto zbog svog neznanja, loše informiranosti, nedostupnosti medija, ali i birokracije i neefikasnog sustava.
U svakom slučaju u budućnosti i jedno i drugo, i procjene i realizacija, morat će definitivno biti puno bolje nego dosad. Osim, ako iza toga nije neka skrivena agenda” – zaključuju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
