Zašto Vlada kažnjava siromašne umirovljenike s najnižom i obiteljskom mirovinom?
Slučaju umirovljenice kojoj je HZMO umanjio mirovinu za 500 kuna, jer se zaposlila na 15 sati tjedno u konobi, zgrozio je javnost, a u njemu se ogleda sav apsurd mirovinskog sustava. Vlada je proširila pravo rada u mirovini, ali gotovo pola milijuna najsiromašnijih umirovljenika pritom je kaznila. Oko 220.000 korisnika obiteljskih mirovina ne smije raditi, dok se najniža mirovina, koju ima oko 250.000 građana, u slučaju rada ukida i umanjuje. Riječ je o ljudima koji imaju prosječna primanja od 1.670 kuna i prisiljeni su raditi u starosti. Ovakvu nepravdu potrebno je hitno ispraviti, smatraju Jasna A. Petrović i Maja Vehovec.
Ilustracija: Unspash
Zbog kažnjavanja umirovljenika u obiteljskoj mirovini jer nemaju pravo na rad, dok se onima s najnižom mirovina ukida, o čemu svjedoči i slučaj umirovljenice o kojoj smo jučer pisali, na noge se digao Sindikat umirovljenika. SUH traži da se takva nepravda pod hitno ispravi. Vlada mora prestati kažnjavati umirovljenike, smatra njegova predsjednica Jasna A. Petrović. Doktorica znanosti Maja Vehovec upozorava da se rad u mirovini mora omogućiti svima pod jednakim uvjetima.
“Nije mi jasna logika države i zakona koji kažnjava umirovljenike s najnižim mirovinama, ukida im mirovinu, a drugačiji pristup ima prema onima s većim mirovinama. Priča se mora svoditi na logiku koja je u ovom slučaju izostala. Kakvo obrazloženje stoji iza takvog nelogičnog zakona? Ne može se najniža mirovina smatrati beneficijom koja se ukida zbog rada, jer je ona već ostvareno pravo po zakonu” – kaže nam ekonomska analitičarka, prof. dr. sc. Maja Vehovec.
Stručnjakinja za pitanja rada napominje da se plaća nipošto ne smije odražavati na visinu ostvarene mirovine.
Nepromišljeni bezobrazluk bez ikakve logike
“Zašto se kažnjavaju ljudi s najnižom mirovinom ako su zdravi i žele raditi, a tržište ih hoće? To je nepoštivanje rada jednih u odnosu na poštivanje rada drugih. Rad treba poštivati i omogućiti ga svima pod jednakim uvjetima, ako ljudi žele raditi i tržište ih za to želi platiti. Umirovljenik zavrjeđuje tu plaću i ona nema veze s njegovom mirovinom. Ljude se ne smije kažnjavati zbog rada” – dodaje Vehovec.
I sama je od ove godine u mirovini u koju je otišla po sili zakona sa 65 godina starosti i čak 43 godine staža te smatra da bi umirovljenicima trebalo omogućiti i rad na puno radno vrijeme bez umanjenja mirovine.
Foto: Maja Vehovec | N1 screenshot
“Država si ne može dopustiti mijenjanje uvjeta za mirovinu svakih nekoliko mjeseci, pri čemu se stvaraju razlike među građanima. Koliko je to različitih sudbina u pitanju, kako će se ti ljudi obeštetiti? Radi se o nepromišljenom bezobrazluku, jednostavno nema logike u takvim zakonima” – zaključuje Maja Vehovec.
S druge strane, građani s mirovinom prema posebnim propisima imaju od ove godine dodatno proširena prava na rad, jer mogu birati hoće li raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine ili pak na cijelo radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Sindikat umirovljenika traži od Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se svim kategorijama umirovljenika daju jednaka prava na rad. Zahtjev za izmjenu spornih zakonskih odredbi uručili su ministru Josipu Aladroviću 12. rujna. Istu temu otvorili su i ovoga tjedna na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. No, s druge strane nema ni argumenata ni logike zašto umirovljenici u obiteljskoj mirovini ne smiju raditi, a onima s najnižom se ona ukida, dok se istovremeno povlaštenima prava na rad dodatno proširuju.
Najniža mirovina je beneficija?
“Pravo na rad mora se dati pod jednakim uvjetima i onim najugroženijima, a ne ih dodatno kažnjavati jer su ti ljudi prisiljeni raditi. Njihova mirovina je dio solidarnog javnog sustava, a ne povlastica kako vladajući tvrde. Kakva je povlastica da netko ima mirovinu 1.670 kuna? Zar oni povlašteni nisu isto privilegirani?” – pita predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
Jasna A. Petrović foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Podsjeća da je najniža mirovina zakonom stečeno pravo, a primaju je građani koju su radili za niske plaće u tekstilnoj industriji, uslužnim djelatnostima, zato im je mirovina najniža.
“Iz Ministarstva su nam rekli da je najniža mirovina beneficija, da su oni već nagrađeni. Država te ljude zapravo vara i kažnjava uzimajući im njihovu mirovinu. Pa logično je da oni prvi idu raditi, jer imaju najmanje mirovine. To vam je logika koju mogu shvatiti ljudi koji vide da stariji kopaju po smeću i idu na tržnicu pred kraj radnog vremena, ali ne mogu ju shvatiti političari u udobnosti svojih fotelja i iza zatamnjenih stakala blindiranih vozila” – kazala nam je Petrović.
Najbizarnije u cijelom slučaju jest da država zapošljavanjem umirovljenika samo dobiva, jer poslodavac za njih u proračun uplaćuje doprinose, a onda im još dodatno uzima skidajući dodatak s najniže mirovine.
