Zašto su povlašteni umirovljenici dodatno privilegirani? Zato što znaju pucati!
Sindikat umirovljenika Hrvatske već dugo upozorava na jednu od nepravdi u mirovinskom sustavu, a koja diskriminira “obične” umirovljenike u odnosu na one već povlaštene. Pravdu su odlučili potražiti i na Ustavnom sudu, no bezuspješno jer vrhovna pravna “vaga” ne vidi problem u tomu što umirovljeni vojnici i policajci imaju proširena prava na rad. Oni mogu birati i zapošljavanje na puno radno vrijeme, a ostali samo na pola, dok korisnici obiteljskih mirovina ne smiju raditi nikako.
Ilustracija: Rawpixsel
“Je li diskriminacija kad se s punim radnim vremenom mogu zaposliti umirovljenici čije su mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili onih koji su radili na poslovima razminiranja, a tako se ne može zaposliti niti jedan drugi umirovljenik? Ovi umirovljenici i inače imaju povlaštene mirovine, jer im se po godini rada uplaćuje i računa staž od 15 ili 18 mjeseci, a za toliko im se smanjuje i dob za umirovljenje. K tome im se mirovina izračunava na bazi deset najpovoljnijih godina” – pita Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika.
Tri suca se izuzela, dvoje ih dalo izdvojeno mišljenje
Naime, Pavićevom mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. godine izuzelo se vojne i policijske umirovljenike od unificiranog propisa o pravu na rad na samo pola radnog vremena bez ustege mirovine te im je omogućeno da mogu raditi i puno radno vrijeme uz ustegu od pola mirovine.
Sindikat umirovljenika je inzistirao da se takav model prava na rad protegne na sve umirovljenike, kao i da obiteljski umirovljenici dobiju pravo na rad. Tako je SUH još 4. rujna 2019. podnio Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 99. stavka 3. točke 10 Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2018./19. godine.
Odgovor je stigao tek 19. svibnja ove godine. U rješenju piše kako se „ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti”, a obrazloženje potpisuje predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Od ukupno 13 ustavnih sudaca, troje se izuzelo (Antičević Marinović, Mlakar i Leko), a od devet sudaca koji su rješavali o predmetu, čak dvoje je dalo izdvojeno mišljenje (Andrej Abramović i Lovorka Kušan). Negativno rješenje o ocjeni ustavnosti dali su Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Rajko Mlinarić, Goran Selanec i Miroslav Šumanović.
Ustavni sud u njima vidi mladu radnu snagu
“Eto, to su vrli suci Ustavnog suda koji odobravaju diskriminaciju u korist vojnih i policijskih umirovljenika, s obrazloženjem da se za „navedeni izuzetak zakonodavac odlučio imajući u vidu legitimni cilj osiguranja mlađe radne snage određenih kompetencija, sposobnosti i posebne zdravstvene sposobnosti koje nema ostala populacija” – napominje Petrović.
U obrazloženju Ustavnog suda se navodi da “nisu povrijeđene ustavne vrednote o jednakosti svih pred zakonom, jer ima legitiman cilj osiguranje mlađe radne snage određenih kompetencija (npr. za nošenje oružja za obavljanje deficitarnih poslova.)”.
“Posebna prava za posebne dečke jer znaju – pucati. Zašto onda nisu baš ista, već malo manje velikodušna prava odobrili braniteljima Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, gdje se braniteljima odobrava pravo na rad po propisima drukčijima od tzv. običnih umirovljenika, i to tako da čak i ratnim invalidima koji se zaposle ne obustavlja mirovina, iako to pravo nemaju civilni invalidi. Ratni invalidi imaju pravo da ako se zaposle na manje od 3,5 sati dnevno zadržavaju puni iznos mirovine” – dodaje Petrović.
Iznimka koja bi se trebala odnositi na sve umirovljenike
U SUH-ovu Glasu umirovljenika navodi izdvojeno mišljenje dvije članova Ustavnog suda. Tako su suci Andrej Abramović i Lovorka Kušan napisali:
„Žalimo što se ne možemo složiti s mišljenjem većine da se u ovom ustavnosudskom predmetu ne prihvati prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti s Ustavom članka 99 stavka 3 točke 10 ZOMO, jer smatramo da je diskriminatorno što postoji iznimka od obustave isplate mirovine, odnosno smatramo da bi ta iznimka trebala biti pravilo i odnositi se na sve umirovljenike koji se ponovo zaposle s punim radnim vremenom.”
K tomu dodaju da „uz pretpostavku da su sve mirovine zarađene i isplaćuju se korisnicima od njihovih uplata u mirovinski fond, ne vidi se razloga obustavljati im isplatu zaslužene mirovine nakon što se ponovno zaposle i time nastave uplaćivati sredstva u mirovinski fond”.
“Ovi suci podržavaju prijedlog Sindikata umirovljenika te naglašavaju kako posebno ne vide „razloga praviti razlike među umirovljenicima, pa jednima u istoj situaciji ponovnog zapošljavanja obustavljati isplatu mirovine, a drugima ne obustavljati. To posebno, kažu, kad je riječ o kategoriji umirovljenika koji su već bili privilegirani u odnosu na ostale kraćim rokovima staža za punu mirovinu! Tko je onda u pravu? Većina sudaca, koja podržava diskriminaciju „po oružju”!” – zaključuje Petrović.
