Zašto prosječna mirovina mjesečno raste par kuna? Razlog je beskrajno tužan
Prije mjesec dana na račune preko milijun umirovljenika isplaćene su usklađene mirovine. Budući da se usklađivanje događa dva puta godišnje, u travnju i u rujnu događaju se relativno velike promjene u službenoj statistici Zavoda za mirovinsko osiguranje, no i tada prosjeci rastu za pedesetak kuna. Međutim, u mjesecima kada nema usklađivanja također se može vidjeti da mirovine blago rastu, ali to nikako nije razlog za veselje.
Foto: Pexels
Zamislimo jedno selo u kojem živi deset osoba. Prva osoba mjesečno prima 1.000, druga 2.000, treća 3.000, četvrta 4.000 i tako do desete osobe koja prima 10.000 kuna mjesečno. Njihova prosječna primanja iznose 5.500 kuna. Ta statistika, koliko god ona bila točna, strašno ljuti prvih nekoliko hipotetskih osoba jer su tisuće i tisuće kuna ispod prosjeka.
Svih deset ljudi u selu vodi drugačije živote, sukladno svojim financijskim mogućnostima. Osoba s 1.000 kuna živi najgore. Plati režije, ostalo rasporedi na hranu. Frižider mu se prije tri mjeseca pokvario i nikako da uštedi da riješi taj neočekivani trošak. Hrani se loše, kuha krumpir na sto načina, a to sve ostavlja posljedice na njegovo zdravlje. Zdravstveni problemi se gomilaju što izaziva dodatne troškove koje ne uspijeva riješiti. Izgledno je da će biti prvi od desetorice koji će umrijeti.
Kada on umre, prosječna primanja našeg izmišljenog sela rastu na 6.000 kuna. Događa li se nešto slično našim umirovljenicima?
Vaša mirovina ostaje ista, prosječna raste
U Hrvatskoj se mirovine usklađuju, prema troškovima života i rastu plaća svih zaposlenih, dva puta godišnje. Novac sjeda na račune u travnju i u rujnu. To su mjeseci kada službena statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilježi najveće promjene u umirovljeničkim primanjima. Na razini pojedinca 60 kuna više mjesečno vjerojatno zvuči beznačajno, ali se radi o milijunima i to opterećuje državni proračun.
Međutim, čak i u mjesecima kada nema usklađivanja, statistika bilježi blagi rast mirovina. Idemo za primjer uzeti period od rujna 2021. do ožujka 2022. godine.
- rujan – 2.641,12 kuna
- listopad – 2.643,42 kune
- studeni – 2.645,55 kuna
- prosinac – 2.646,90 kuna
- siječanj (2022.) – 2.647,34 kune
- veljača (2022.) – 2.648,82 kuna
- ožujak (2022.) – 2.648,89 kuna
Iako se u tom potezu nije dogodilo niti jedno usklađivanje mirovina, prosječna mirovina iz mjeseca u mjesec bila je veća. Razlog bi mogao biti upravo umiranje zbog siromaštva.
Petrović: Stariji su katapultirani na marginu društva
Na portalu smo u posljednjih nekoliko godina pisali o znatno povećanoj smrtnosti starijih osoba. I dok se za ono “udarno” vrijeme mogla kriviti korona, a sada će se kriviti posljedice propuštenih zdravstvenih pregleda, kontrola i slično, siromaštvo je kao tihi ubojica prisutan i kada nemamo izvanredne pandemijske situacije.
“Stariji su katapultirani na marginu društva. Izloženi su rizicima depresije i psihičkih posljedica. Strmoglavi pad osobnog standarda, strah od ovrha, sram zbog nemogućnosti pomaganja unučadi… Društvena skrb spram starijih osoba je u Hrvatskoj na klimavim nogama”, pisala je još 2020. godine predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna Petrović.
Petrović je tada u tekstu, analizirajući smrtnost umirovljenika, utvrdila kako je neupitna istina da je smrtnost umirovljenika veća kod onih s manjim primanjima. To možemo vidjeti i u najnovijim statistikama. Prema posljednjim podacima HZMO-a, u 2022. godini dobili smo 9 836 novih umirovljenika. Njihova prosječna mirovina bliska je i stvarnom prosjeku svih umirovljenika u RH i iznosi 2.901 kunu.
U isto vrijeme, od početka godine do travnja, preminulo je 14 090 korisnika mirovine. Njihova prosječna mirovina iznosi 2.591,74 kune, par stotina kuna ispod prosječne. Dakle, jasno je da će prosječna mirovina blago rasti jer će oni s manjim mirovinama u većoj mjeri umirati. I to je podatak koji treba imati na umu kada nam političari govore koliko su “oni” povećali mirovine u Hrvatskoj.
