Zašto nacionalnu mirovinu prima čak 14 tisuća starijih osoba manje nego što bi trebalo?
Ublažiti siromaštvo građana starijih od 65 godina koji nemaju mirovinu bila je Vladina intencija prilikom uvođenja nacionalne mirovine. Novac koji je trebao dobiti praktički svatko bez mirovine, pretvorio se u nacionalnu naknadu za starije osobe pod vrlo strogim uvjetima, tako da je broj korisnika premalen pa ni sama državna mjera nije polučila željeni rezultat. A osim uvjeta, sporan je i iznos naknade, kao i njezino djelomično preklapanje sa socijalnom pomoći.
Ilustracija: Rawpixel
Zašto “nacionalna mirovina” s ciljem sprječavanja siromaštva, pogotovo žena, u starosti nije uspjela u potpunosti analizirali su i znanstvenici Marijana Bađun i Ivica Urban s Instituta za javne financije.
Izbor između socijalne pomoći i nacionalne naknade
Prema procjenama u Hrvatskoj oko 60 tisuća osoba starijih od 65 godina nema uvjete za mirovinu, a Vlada je predvidjela da će 2021. njih 19.700 postati korisnici nacionalne naknade za starije osobe. Međutim, nacionalna naknada u prvoj godini postojanja obuhvatila je samo 5.658 osoba, među kojima je čak 65 posto žena. Oni dobivaju 800 kuna, a jedan od uvjeta je da im ukupna primanja po članu ne prelaze 800 kuna. Manji broj korisnika manji je i trošak za državu pa umjesto planiranih 132 milijuna kuna za ovu mjeru ona izdvaja 42,7 milijuna kuna godišnje.
Naime, socijalna pomoć (zajamčena minimalna naknada) nekomu je i dalje povoljnija opcija od nacionalne naknade za starije osobe, premda se kod nje ne gleda imovinski, već samo prihodovni cenzus, što je prednost. Ipak, korisnik može birati, a može i birati hoće li primati mirovinu ili nacionalnu naknadu.
Tako socijalna pomoć za samca starijeg od 65 godina, odnosno radno nesposobnu osobu koja živi u samačkom kućanstvu iznosi 920 kuna, što je 120 kuna više od iznosa nacionalne naknade. Korištenjem socijalne pomoći korisnik ostvaruje automatski i neka druga prava, poput naknade za troškove stanovanja, ogrijeva… No, za dvočlano kućanstvo starijih bez primanja, isplativija je nacionalna naknada, jer će ih oboje primiti po 800 kuna (zajedno 1.600 kuna), dok bi preko socijalne pomoći dobili ukupno samo 960 kuna.
Neinformiranost, birokracija i banke
Prema podacima koje nam je ustupio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 59 osoba odreklo se socijalne pomoći u korist nacionalne naknade. Također, 69 korisnika se odreklo mirovine u korist nacionalne naknade. Naime, mirovinu ispod 500 kuna prima skoro 3.000 korisnika , dok ih još gotovo 20 tisuća ima mirovinu između 500 i 1.000 kuna. No, mnogi ostvaruju prihode sa strane pa ne bi ispunjavali uvjet za nacionalnu naknadu.
Bađun i Urban navode razloge za mali broj korisnika, među kojima ističu neinformiranost građana o ovom pravu, zatim sam postupak za njegovo ostvarivanje koji može biti problem starijim osobama jer im nema tko pomoći te treće, isplata preko banaka koje nisu svugdje dostupne, a nemaju svi ni otvoren račun.
“S obzirom da se za naknadu prijavilo 14 tisuća osoba manje od planiranog broja, čini se kako ona nije ostvarila svoju svrhu u očekivanom opsegu. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike utvrđivat će zašto se to dogodilo” – zaključuju, između ostaloga, Bađun i Urban u svom osvrtu.
