Zašto je u drugom stupu najpogođenija “najsigurnija” kategorija štednje?
Štednja hrvatskih građana u drugom stupu dijeli se u tri kategorije. Jedna (A) je nešto rizičnija, druga (B), u kojoj je najviše osiguranika, predstavlja umjerenu struju ulaganja, a treća (C) je najkonzervativnija. Unatoč tomu što se kategorija A smatra najrizičnijom, upravo kategorija C, koja je rezervirana za ljude pred mirovinom, u zadnjih pola godine trpi najveće gubitke. Pitali smo mirovince zašto je tomu tako i imaju li rješenje.
Foto: Unsplash
Drugom mirovinski stup u zadnjih šest mjeseci bilježi minuse, a štednja se najviše otopila ljudima koji će uskoro pred mirovinu. Drugi stup do 2014. godine imao je samo jednu kategoriju štednje, a danas ih ima tri. Kategorija A predstavlja nešto rizičniji oblik štednje (veća izloženost dionicama, na primjer) i zamišljena je za mlade ljude koji tek ulaze u svijet rada. Zbog veće izloženosti riziku, prednost ove kategorije trebala bi biti da u godinama kada gospodarstvo cvjeta ostvaruje znatno veće prinose od preostale dvije kategorije.
S druge strane, imamo kategoriju C, koja slovi za najkonzervativniju kategoriju. Ona je predviđena za ljude koje nekoliko godina dijeli od mirovine, a najčešći i glavni oblik ulaganja u toj kategoriji su obveznice. Nedostatak ove kategorije jest što u trenucima kada gospodarstvo cvjeta neće ostvariti niti približno velike prinose kao druge dvije kategorije, ali prednost joj je što u trenutcima kada globalna tržišta posustaju ne bi trebala previše patiti. Međutim, to se upravo dogodilo.
U sredini nam još ostaje kategorija B, u kojoj je najviše osiguranika, i koja predstavlja balans između ranije spomenutih kategorija.
U zadnjih šest mjeseci najgore prinose ostvaruje kategorija C
Kao što možemo vidjeti na portalu hrportfolio.hr, nepovoljna situacija na globalnim tržištima najviše je pogodila štednju onih osiguranika koji su članovi C kategorija. Mirex, koji označava relativnu mjeru uspješnosti poslovanja mirovinskog fonda, za tu kategoriju od početka 2022. godine iznosi -3,71 posto, a u zadnjih šest mjeseci izgubili su 3,88 posto vrijednosti.
Pri tomu najgore prolaze članovi fondova PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi, koji su u pola godine izgubili preko pet posto vrijednosti. Inače, prosječni trogodišnji prinos za kategoriju C iznos tek 0,28 posto tako da je ovaj pad itekako značajan. Evo punog popisa kako su fondovi poslovali u zadnjih šest mjeseci:
KATEGORIJA C
- Mirex C -3,88 posto
- AZ -4,17 posto
- Erste Plavi -5,02 posto
- PBZ CO -5,83 posto
- Raiffeisen -2,21 posto
Situacija u drugim kategorijama nije bajna, ali svejedno imaju bolje rezultate od “najsigurnije” kategorije.
KATEGORIJA B
- Mirex B -2,02 posto
- AZ -3,33 posto
- Erste Plavi -1,70 posto
- PBZ CO -3,38 posto
- Raiffeisen -0,04 posto
KATEGORIJA A
- Mirex A -1,64 posto
- AZ -2,25 posto
- Erste Plavi -1,99 posto
- PBZ CO -2,07 posto
- Raiffeisen -1,33 posto
I da, na sve ovo treba dodati rastuću inflaciju koja dodatno topi realnu vrijednost novca u drugom stupu.
Mirovinci: Kategorija C je pogođena zbog pada cijena obveznica
Budući da je kategorija C pretrpjela teže gubitke, a najrizičnija kategorija A i dalje relativno dobro stoji s obzirom na okolnosti, poslali smo upit Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima (UMFO). Pitali smo ih kako je moguće da “najsigurnija” kategorija trpi tolike gubitke u odnosu na rizičnije kategorije i imaju li kakav prijedlog kako bi se ona dodatno zaštitila od tržišnih šokova.
Treba reći da je do glavnine pada na europskim tržištima došlo s ruskom invazijom na Ukrajinu te da se tržišta već polako oporavljaju. To su nam potvrdili iz UMFO-a koji ističu kako je imovina u drugom stupu, prema zadnjim podacima (ožujak 2022.) 132,12 milijardi kuna i da raste u odnosu na veljaču. No, čak i ovdje se vidi kaskanje kategorije C. Primjerice, u potezu veljača – ožujak, kategorija A oporavila se 2,21 posto, kategorija b 1,30 posto, a kategorija B završila je s minusom od 0,03 posto vrijednosti.
“Inflacija je godinama bila iznimno niska, ali u kolovozu, rujnu i listopadu 2021. zabilježene su najviše razine u zadnjih 13 godina. Tri su glavna razloga za to: ponovno i ubrzano otvaranje našeg gospodarstva, više cijene energije koje djeluju na rast inflacije i nešto što statističari nazivaju »baznim učinkom«. Inflacija se mjeri kao promjena cijena u odnosu na prethodnu godinu. Cijene su bile iznimno niske na vrhuncu pandemije prošle godine. Ako uspoređujemo današnje visoke cijene s tim iznimno niskim cijenama, razlika je velika i to se naziva »baznim učinkom«. Dodatni pritisak izazvala je eskalacija sukoba u Ukrajini, što je pak dovelo do posljedično novog rasta cijena, prije svega, cijena energije.
Većina klasa imovine bilježi minuse, od Crobexa, slovenskog dioničkog indeksa SBITOP, njemačkog DAX-a, isto tako porast kamatnih stopa doveo je do pada cijena obveznica ( kategorija C je najkonzervativnija – najčešći oblik ulaganja je upravo u obveznice…). Sve navedeno utječe na revidiranje očekivanja vezanih uz budući rast kamatnih stopa, što se, logično, negativno reflektira na glavninu financijske imovine. Izloženost tržištu kapitala za sobom nužno povlači izloženost kolebljivosti cijena, a samim time i razdoblja u kojima je moguć i negativan prinos”, poručuju mirovinci.
“Vodimo razgovore o daljnjoj liberalizaciji limita ulaganja”
Mirovinci podsjećaju na financijsku krizu 2008. godine i govore kako je tada MIREX pao za punih 12,5 posto, ali da se tržište oporavilo. Poručuju kako se kod ulaganja mirovinskih fondova sve mora promatrati s dugačkim vremenskim horizontom te da su oscilacije sastavni dio njihovog poslovanja.
Što se tiče prijedloga za vladajuće i o daljnjoj zaštiti kategorije C, nisu bili previše konkretni:
“S nadležnim institucijama i regulatorom vode se razgovori o daljnjoj liberalizaciji limita ulaganja mirovinskih fondova i mogućnosti daljnje diverzifikacije ulaganja što je, držimo, dobar smjer”, zaključuju iz UMFO-a.
