Za razliku od umirovljeničkih domova, udomiteljske obitelji i obiteljski domovi ne donose svoje interne opće akte, odnosno kućni red. Jedino se tim dokumentom propisuju odredbe o sigurnosti korisnika, kao što su zabrana unošenja vatrenog oružja, konzumacije sredstava ovisnosti, korištenja kuhala i drugih električnih uređaja te slično.
Njega starijih | Foto: Rawpixel
Više od 25 tisuća smještajnih kapaciteta za starije osobe u Hrvatskoj obuhvaća smještaj u državnim, županijskim, privatnim i obiteljskim domovima. Uz to, imamo više od 1.400 udomiteljskih obitelji za odrasle osobe, a u kojima je smješteno više od 2.000 starijih. Nakon što je 85-godišnji korisnik jedne takve obitelji u Dugom Selu aktivirao bombu usmrtivši sebe i 81-godišnju sustanarku te teško ozlijedio 79-godišnjaka, iznova se otvorilo pitanje sigurnosti za starije i nemoćne u sustavu socijalne skrbi.
Na bombu u udomiteljskoj obitelji nisu se osvrnuli
Ono što bi moglo biti sporno jest da udomiteljske obitelji i obiteljski domovi nemaju svoje interne opće akte, a upravo se tamo nalaze i odredbe o sigurnosti korisnika.
– Ustanove socijalne skrbi (domovi) donose svoje interne opće akte (Kućni red) čija provedba se također nadzire, a sadrže i odredbe o sigurnosti korisnika, kao što su zabrana unošenja vatrenog oružja, zabrana konzumacije sredstava ovisnosti, zabrana korištenja kuhala i drugih električnih uređaja u spavaonicama i slično. Udomiteljske obitelji i obiteljski domovi nemaju interne akte, kažu nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Na aktualni slučaj bombe u udomiteljskoj obitelji nisu se osvrnuli, iako je poznato kako su tamo inspekcijski nadzor obavili prije 16 mjeseci, pri čemu nisu utvrdili nikakve nepravilnosti. Konkretan odgovor nismo dobili ni na pitanja kako ovakve tragedije spriječiti, postoji li garancija sigurnosti starijih osoba na smještaju te jesu li vlasnici, odnosno djelatnici dužni nadzirati opasne osobne stvari poput upaljača, cigareta i slično.
Sve je pod ingerencijom socijalnih radnika
Za stjecanje dozvole za obavljanje udomiteljstva potrebno je ispuniti uvjete propisane Zakonom o udomiteljstvu i podzakonskim aktima; Pravilnikom o načinu i postupku obiteljske procjene za obavljanje udomiteljstva, Pravilnikom o načinu i trajanju osposobljavanja i dodatnog usavršavanja udomitelja te Pravilnikom o stambenim uvjetima za obavljanje udomiteljstva.
– Dozvolu za obavljanje udomiteljstva izdaje područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu udomitelja. Tijekom postupka procjenjuju se motivacija udomitelj i članova obitelji, njihovi međusobni odnosi, osobine i sposobnosti, razina obrazovanja i zdravstveno stanje svakog člana obitelji kao i stambene, socijalne i materijalne prilike obitelji. To, između ostaloga, uključuje razgovor sa socijalnim radnikom i psihologom, psihologijsko testiranje, dolazak socijalnog radnika u stambeni prostor radi provjere odgovaraju li stambeni uvjeti propisanim uvjetima. Ukoliko su svi uvjeti zadovoljeni izdaje se rješenje o ispunjavanju uvjeta, a članove obitelji upućuje se na osposobljavanje, pojašnjavaju nam iz nadležnog ministarstva.
Nakon uspješno završenog osposobljavanja i provedene psihološke obrade potencijalnih udomitelja, Hrvatski zavod za socijalni rad udomitelju izdaje rješenje o dozvoli za obavljanje udomiteljstva na period od 3 godine, s mogućnošću obnavljanja.
Starije osobe se u udomiteljske obitelji smještaju putem Centara za socijalnu skrb, a u jednoj obitelji ih može biti najviše četvero.
Inspekcijskom nadzoru podložni su svi
Za javne i privatne domove procedura je drugačija. Naime, pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja moraju ispunjavati Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. To se uglavnom odnosi na prostor, opremu, broj potrebnih stručnih i drugih radnika te sadržaj, opseg i način pružanja smještaja. Jesu li sva mjerila zadovoljena, utvrđuju regionalna povjerenstva pri gradovima i županijama. Nakon očevida te danog nalaza i mišljenja, gradovi i županije sami donose rješenja za rad na tri godine.
– Inspekcijski nadzor u sustavu socijalne skrbi provodi se nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa te općih i pojedinačnih akata pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Između ostalog, nadzire se primjena uvjeta propisanih Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Također se nadzire obveza propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, kojom je poslodavac dužan za sve zaposlene radnike ishoditi uvjerenje o nekažnjavanju za određena kaznena i prekršajna djela, kažu nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
