Zar ljudi stvarno vjeruju da je 300.000 umirovljenika spremno za povratak na posao?
Mirovinskom reformom proširio se krug umirovljenika koji nakon umirovljenja mogu raditi na pola radnog vremena. Do sada su mogli raditi samo korisnici starosne mirovine, a od 1.1. 2019. mogu i oni koji su u privremenoj mirovini. Posljednjih nekoliko dana mediji ambiciozno najavljuju povratak penzića na posao, ali nije jasno na čemu temelje takve bombastične brojke.
Foto: Unsplash
Mirovinska reforma je “omogućila” korisnicima mirovina da se vrate na posao. Odlično, svatko tko želi raditi nakon što ode u mirovinu sada to može. U prošlosti takvo što nije bilo moguće, tako da se ta odredba u prošlosti mogla tumačiti kao “zabrana” rada umirovljenicima. Novim umirovljenicima nije omogućeno ništa novo, osim što je ta zabrana ukinuta.
Krenuli su polako, 2014. godine, kada je rad na pola radnog vremena uz primanje mirovine omogućeno svima koji su u starosnoj mirovini – njih je oko 600.000 u Hrvatskoj. Od ove godine to pravo je prošireno i na prijevremeno umirovljene – njih je oko 200.000, a sada su poslodavcima postali iznimno zanimljiva skupina.
Prvi je krenuo Spar prije nekoliko dana, kada su se pohvalili da umirovljenicima nude dodatni prihod uz fleksibilno radno vrijeme. Radno mjesto (barem u većini slučajeva) je prodavač / blagajnik.
Turistička sezona ovisi o umirovljenicima?
Hrvatska udruga turizma također je pozdravila mjeru kojom se omogućuje rad umirovljenicima.
Oni vjeruju da će ta mjera, s obzirom na raznoliku strukturu radnih mjesta u turističkom sektoru značajno utjecati na kvalitetniju pripremu sljedeće sezone, piše novac.jutarnji.hr.
“Umirovljenici koji žele i mogu raditi od velike su vrijednosti za poslodavce, jer im njihovo radno i životno iskustvo omogućuje brzu prilagodbu, a mlađim zaposlenicima mogu biti izvor stjecanja znanja i bržeg uhodavanja u posao”, tvrdi direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Istom linijom razmišljanja vodi se i predsjednica dubrovačkog ogranka HSU-a Olga Muratti koja tvrdi da su umirovljenici ljudi koji mogu biti od velike koristi poslodavcima i društvu općenito, piše slobodnadalmacija.hr.
“Pored toga i do sada su umirovljenici angažirani, posebno u ugostiteljstvu, tijekom turističke sezone, ali to je bilo ‘na crno’ što niakako ne podržavamo. Sad će se to legalizirati te je to svakako pozitivan pomak”, tvrdi Muratti.
Dakle, dosad imam oglase za blagajnike, ugostitelje, zaštitare, pokojeg administratora, a sličan interes za umirovljenike bi se mogao pojaviti i u zanimanju taksist. Jedan zagrebački taksi prijevoznik također je iskazao želju za zapošljavanjem umirovljenika, a čini se da će penzići voziti posvuda u Hrvatskoj:
“Mi sada u našem Taksiju imamo dva vozača koja imaju preko 65 godina i oni su jako kvalitetni vozači, možda čak jedni od najboljih!
(…)
A što se tiče zapošljavanja umirovljenika, normalno – tražili bi od takvog kandidata samo da ima liječnički pregled i ako udovoljava uvjetima ne bi imali ništa protiv zaposljenja”, tvrdi Ivica Smoljko, predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika Dubrovnik ‘Plavi taksi’.
Bombastične najave: 300.000 umirovljenika spremno na rad!
Jutarnji list je također nedavno pisao o tome kako se čak 300.000 umirovljenika želi vratiti na posao. Glavni izvor za tu informaciju je Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika.
Nije poznato na čemu gospodin Grujić temelji svoju procjenu, ali dosadašnja statistika o umirovljenicima koji su iskoristili pravo na rad ne ide nikome od navedenih u prilog.
Prema podatcima HZMO-a, krajem prošle godine od 1,1 milijun umirovljenika radilo je tek njih 5.138!
Očekivanja o tome da će se zaposliti dodatnih 295.000 umirovljenika su toliko ambiciozna da su komična. Osim ako taj sustav zapošljavanja umirovljenika neće funkcionirati kao nekakav student-servis za umirovljenike, da si tu i tamo u pokojem mjesecu podebljaju ”džeparac”.
Oni osim te polu plaće za pola radnog vremena neće imati nikakve koristi ako ne budu radili najmanje dvije godine. Tek nakon dvije godine rada na pola radnog vremena (i dvije godine uplaćivanja doprinosa) mogu zatražiti novi izračun mirovine, nakon čega će im mirovina skočiti za nekih 60-100 kuna mjesečno.
Umirovljenici nakon mirovine rade, ali doma
Od velike umirovljeničke populacije, mnogo njih živi u siromaštvu ili vrlo blizu siromaštvu. Jedini način da ćete ih natjerati da se odazovu na rad u toliko velikim brojkama je ucjena mizernim mirovinama. Pa ti ljudi valjda nakon prosječnih 35 godina radnog staža žele malo i odmoriti.
Možda netko želi u svom dvorištu svojim rukama želi napraviti nadstrešnicu. Možda se netko želi posvetiti pčelarstvu. Možda netko želi pisati poeziju, slikati ili čitati knjige cijeli dan. Možda netko želi napraviti najslađu bašču i rekreativno se baviti poljoprivredom. Možda će igrati veliku ulogu u odgajanju unuka, a možda… ma to uopće nije na nama da komentiramo što bi ljudi trebali raditi u mirovini.
Ideja o pretjeranom romantiziranju radnog odnosa u mirovini, barem s ovakvim mirovinskim sustavom, ne ide ruku pod ruku. S obzirom na to koliko odvajaju tijekom cijelog života u mirovinski sustav, on bi im trebao osigurati minimum. Poslodavci su ovim potezom “nanjušili” potencijalne nove radnike, a to su uglavnom socijalno ugroženi umirovljenici kojima mirovina ne pokriva osnovno. Ili oni teški radoholičari koji nemaju mira, ali takvi ljudi se tako i tako mogu baviti čitavim nizom poslova koji nisu vezani uz neki formalan oblik zaposlenja.
Nadalje, svatko tko želi raditi ne bi pred sobom trebao imati nikakvu zakonsku prepreku. Neka radi koliko želi i može i dokle god ga netko želi zaposliti. Ali nije li malo ironično oslanjati se na umirovljenike da krpaju rupe u svijetu rada? Sada ih predstavljati kao ljude “koji mogu biti od velike koristi poslodavcima i društvu općenito”? Nisu li oni taj dio već odradili?
Ne želi se 300.000 ljudi vratiti na posao, ti ljudi žele mirovinu od koje mogu normalno živjeti.
