Bizarnostima u hrvatskom sustavu nikada kraja, pogotovo kada je riječ o umirovljenicima. Njih više od 10 tisuća vratilo se na tržište rada kako bi uz zadržavanje isplate cijele mirovine, zaradili i plaću za pola radnog vremena koliko im država omogućava raditi. Statistički podaci o visinama mirovina sasvim su dovoljno objašnjenje za rad u mirovini, iako ministar Marko Pavić tvrdi kako naši umirovljenici to čine mahom zbog socijalizacije. Možda bi bilo i bolje da je u pravu, jer u protivnom jedna umirovljenica ne bi doživjela šok kada je ugledala da joj je mirovina manja zbog plaće od 1.800 kuna!
Foto: Pixabay
U skupinu umirovljenika koji rade da bi “podebljali” mirovinu spada i Vlastica Barišić. Dok nije počela raditi, mirovina joj je iznosila 2.329,26 kuna, od čega je na ovrhu odlazilo 582,31 kuna. Po novom, za mirovinu joj se isplaćuje 1.949,23 kune, od čega na ovrhu odlazi 484,80 kuna. Za isti mjesec dobila je i prvu plaću od 1.800 kuna bruto kao njegovateljica u ustanovi za brigu o starijim i nemoćnima. Kada je pitala zbog čega joj je mirovina manja, u HZMO-u su joj rekli da ostvarivanjem dodatnog dohotka mora plaćati porez na dohodak i prirez, kao i doprinose. Naime, sada je prešla neoporezivi dio od 3.800 kuna.
Država uzima od zarađene mirovine
“Za mene je tih 300 ili 400 kuna, za koliko mi je sada manja mirovina, velik iznos. Nije mi jasno otkud im pravo da mi oporezuju mirovinu, koju sam zaradila za puni staž?! U HZMO-u su mi rekli da je normalno da plaćam porez i prirez za dohodak koji ostvarujem radom, no nitko nije spominjao da će mi se to odraziti i na mirovinu. Da sam to znala, ne bih se zaposlila, iako volim raditi. Uostalom, i dosad sam godinama volontirala u jednom domu za starije i nemoćne osobe, njegovateljica sam po struci” – za novac.jutarnji.hr rekla je 69-godišnja Vlastica Barišić.
Ovakvim modelom zapošljavanja umirovljenika je razočarana te ističe da ne želi raditi pod takvim uvjetima, tim više jer nitko nije upozorio umirovljenike da povratkom na tržište rada riskiraju manje mirovine.
Nemoći pred poreznim propisima
Iz HZMO-a su pak kazali da su nemoćni pred poreznim propisima. Prema njima, na mjesečni dohodak veći od 3.800 kuna mora se platiti porez i prirez, što je gospođa Vlastica zapošljavanjem prešla pa sada postaje oporezivo.
Porez na dohodak veći od 3.800 kuna plaća se po stopama od 24 i 36 posto, ovisno o iznosu. Mirovine iznad 3.800 kuna oporezuju se po upola manjim stopama, 12 i 18 posto. Na sve se obračunava i prirez, koji u Zagrebu iznosi 18 posto.
Umirovljenici stoga imaju tri mogućnosti. Prva je da im se iznos preko 3.800 kuna oporezuje kao mirovina, što je s obzirom na umanjenu poreznu stopu najpovoljnije. Druga opcija je da se cjelokupan iznos veći od 3.800 kuna oporezuje kao plaća, po većoj poreznoj stopi. Treća mogućnost je da se dio oporezuje kao mirovina, a dio kao plaća. No, za to je nadležna Porezna uprava koja izdaje takva rješenja.
