Zaposlenih umirovljenika u posljednje dvije godine gotovo dvostruko više!
Hrvatska ima 4.012 zaposlenih umirovljenika, dok je prije dvije godine bilo 2.434 njih. Brojke otada rastu iz mjeseca u mjesec, a najviše tijekom svibnja zbog turističke sezone. Među zaposlenim penzionerima muškaraca je gotovo tisuću više, a na rukovodećim poslovima svega je četvrtina žena. Na umirovljeničkom tržištu rada najviše je stručnjaka i znanstvenika, dok je trgovina njihova druga najveća branša. Najviše ih radi na području Zagreba i Primorsko-goranske županije.
Na umirovljeničkom tržištu rada traže se i razni zanati Foto: Pixabay
Zbog loše financijske situacije brojni umirovljenici prisiljeni su i dalje raditi. Drugi pak svojom stručnošću i znanjem i dalje žele doprinositi na tržištu rada. No, ni tada nisu pretjerano poželjni. Potvrdio nam je to i nedavni slučaj čuvenog neurokirurga, umirovljenog prof. Josipa Paladina kojemu je KBC Rebro prestalo produžavati ugovor na pola radnog vremena. Nažalost, to nije jedini slučaj. Zbog nepovoljnih prava na rad, u Hrvatskoj je zaposleno svega 4.012 umirovljenika. Ipak, najveća je to brojka do sada, što potvrđuje da mnogi ipak ne žele ili si naprosto ne mogu priuštiti mirovati. Podatak je to Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iz čijih se tablica mogu iščitati vrlo zanimljivi podaci o radu hrvatskih umirovljenika.
Četvrtina stručnjaka i znanstvenika
Naime, od 4.012 umirovljenika koji obavljaju poslove i prijavljeni su do polovice radnog vremena znatno je više muškaraca, njih 2.432 u odnosu na 1.580 žena. Ukupno, kod fizičkih osoba zaposlena su svega 334, dok kod pravnih radi 3.678 njih. Broj trenutno zaposlenih umirovljenika u odnosu na travanj 2016. godine (od kada HZMO vodi evidenciju) veći je za čak 1.578 osoba. Tada ih je radilo 2.434, dakle gotovo polovina manje. Brojke od tada iz mjeseca u mjesec gotovo neprestano rastu. Najveće su početkom turističke sezone pa se tako najveći skok od čak pet posto zaposlenih dogodio prijašnjih godina upravo u svibnju, kada je posao našlo oko 150 novih umirovljenika.
Umirovljenici koji rade nepuno radno vrijeme (Podaci: HZMO)
Kada navedene brojke rasporedimo prema djelatnostima, nalazimo također interesantne podatke. Da u mirovini ipak najviše rade stručnjaci, potvrđuje da ih je skoro četvrtina u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih čak 948, pri čemu žene čine tek trećinu. Druga najveća branša za naše umirovljenike je ona trgovačka (16 posto), i to na veliko i malo uz popravke motornih vozila i motocikala. Tako je među umirovljenicima 675 trgovaca, također više muških.
Nadalje, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi radi 525 umirovljenika (13 posto) pri čemu je broj muškaraca i žena podjednak. Prerađivačka industrija sa deset posto četvrta je najveća djelatnost, a u njoj zarađuje 397 penzionera. Gotovo 300 ih je u građevinarstvu, a više od 200 bavi se prijevozom i skladištenjem. U obrazovanju ih je 240, a u turističkim djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane oko 150. Za očekivati je kako će se ta brojka već idućeg mjeseca povećati, što iznova otvara pitanje njihova zapošljavanja u turističkoj sezoni. A među našim zaposlenim starima ima i rudara, umjetnika, financijera…
Čelnici i direktori mahom muškarci
Kada je o zanimanjima riječ, tada su na tronu također umirovljeni stručnjaci i znanstvenici kojih je među zaposlenima 1.291. Čelnika i članova državnih i zakonodavnih tijela te direktora je 760 (od čega samo 184 žene), dok je 638 inženjera i tehničara. Skoro 400 je uredskih i šalterskih službenika, a oko 250 trgovaca, koliko i rukovatelja strojevima i vozilima.
Radni umirovljenici prema zanimanjima i spolu (HZMO)
Što se udjela žena po zanimanjima tiče, njih je u ovim vodećima znatno manje, dok ih je više od muškaraca među uredskim i šalterskim službenicima (287 od ukupno 382) te jednostavnijim i uslužnim zanimanjima.
Prema prikazu po županijama, očekivano najviše umirovljenika radi na području Grada Zagreba, njih 1.365. Sa 518 radnih penzionera odmah iza na ljestvici smjestila se Primorsko-goranska županija. Slijede je Splitsko-dalmatinska sa 432 i Istarska sa 299 radnih umirovljenika. S druga pak strane, najmanje umirovljenika, svega 22, rade u Požeško-slavonskoj županiji.
Kap u moru milijunske populacije
Pravo na rad za sve kategorije umirovljenika među šest hitnih mjera protiv siromaštva starijih osoba traže Matica i Sindikat umirovljenika. Naime, prema sadašnjim pravilima, samo oni u punoj starosnoj mirovini mogu sklopiti ugovor o radu, ali tek na pola radnog vremena ukoliko uz zaradu žele zadržati mirovinu. Međutim, to se ne odnosi na one u prijevremenoj starosnoj mirovini. Po ugovoru o djelu te kroz kućnu radinost ili dopunsko zanimanje, kao i sezonski u poljoprivredi, raditi uz zadržavanje mirovine mogu svi.
Sadašnje isključivanje onih prijevremenih iz prava na rad, smatraju umirovljeničke udruge, pogoduje radu na crno. Upravo na crnom tržištu treba potražiti jedno od objašnjenja za svega 4.012 radnika. Iako je riječ o najvećoj brojci do sada, ona je malena u odnosu na cjelokupnu populaciju od 1,1 milijuna nepovlaštenih umirovljenika.
