Zanimljiv podatak: 30.000 stranih radnika nije u evidenciji HZMO-a, a imaju radne dozvole
U Hrvatskoj radi puno više stranih radnika nego prijašnjih godina, što se može vidjeti i po statističkim podacima. Ipak, problem se javlja u tome što se ne zna njihov točan broj jer neki od njih nisu prijavljeni, dok drugi imaju radne dozvole, ali ne rade pa brojke, ovisno o instituciji koju se pita, variraju između 90.000 i 117.000 osoba.
Strani radnici | Foto: unsplash
Strani radnici zapošljavaju se većinom na građevinskim poslovima, ali zanimljivo je kako se njihov točan broj ne zna jer svaka institucija daje svoje podatke. Uz to, kao što smo saznali u ovom tekstu, ni HZMO, ni REGOS ne bilježe podatke o osiguranicima, odnosno članovima mirovinskih fondova po njihovoj nacionalnosti, odnosno zemlji iz koje dolaze.
Broj izdanih dozvola i broj radnika se razlikuje iz više razloga
Stranih radnika je bilo 90.000 na dan 31. prosinca, barem onih koji su prijavljeni, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ipak, napominju kako se radi o neslužbenim rezultatima obrade podataka iz više administrativnih izvora, prema metodologiji stanje na dan. S druge strane, na isti dan je 117.549 stranih radnika imalo važeću dozvolu za boravak i rad prema podacima koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dalo za forbes.n1info.hr.
Lani je tako izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, kako kažu iz MUP-a za forbes.n1info.hr, ali napominju da oni mogu mijenjati poslodavce ‘slijedom čega za jednog državljana može biti izdano više dozvola za boravak i rad tijekom godine’. Dodaju i da se zato razlikuje broj izdanih dozvola i broj državljana koji su na zadnji dan prošle godine imali važeću dozvolu.
Određeni strani radnici će teško imati našu mirovinu
Jednako tako, razlika u brojevima možda postoji jer strani radnici imaju radnu dozvolu, ali ne rade, možda su dobili radnu dozvolu i otišli iz Hrvatske, a možda je problem u tome što ni HZMO ni REGOS ne bilježe podatke o osiguranicima, odnosno članovima mirovinskih fondovima po nacionalnosti ili po zemlji iz koje dolaze.
Ipak, poznato je kako oni, baš kao i naši radnici, odnosno osiguranici, da bi mogli u mirovinu moraju navršiti najmanje 65 godina starosti i 15 godina staža. No, čak i da odrade 15 godina u Hrvatskoj, pod uvjetom da su prijavljeni, mirovinu će neki od njih teško ostvariti, jer iz HZMO-a, ali i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike navode da Hrvatska nema potpisan ugovora o socijalnoj sigurnosti ni s jednom azijskom zemljom iz koje nam radnici u sve većem broju dolaze. Dobra vijest je kako bi se ovo moglo promijeniti jer je Vlada donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Filipina o socijalnoj sigurnosti.
