Zahtjev za dijelom mirovine pokojnog partnera uz onu vlastitu na tragu je prakse Slovenije, Austrije i Njemačke
Njemačka i Austrija dopuštaju da umirovljenici, uz zadržavanje vlastite, primaju i dio mirovine preminulog bračnog druga ovisno o duljini braka, godinama života i ostalim socijalnim uvjetima. U Sloveniji, umirovljenici slabijeg imovinskog stanja uz svoju mogu dobiti do 15 posto mirovine bračnog druga. Na tom tragu je i stav Matice i Sindikata umirovljenika koji traže uvođenje novog modela obiteljske mirovine i u Hrvatskoj. Njihov prijedlog je da uz vlastitu mirovinu, ovisno o prihodovnom cenzusu, preživjeli partner ima pravo i na 20 do 50 posto partnerove mirovine.
Prosječna obiteljska mirovina iznosi svega 1.924 kune Foto: Pixabay
Polazna osnova za traženje novog modela obiteljske mirovine, pojašnjava Ante Gavranović na čelu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, činjenica je da su oba partnera radila i pridonosila, odnosno da je njihov zajednički radni vijek vrlo često premašivao 60-ak godina radnog staža.
“Analize pokazuju da su od ukupnoga broja korisnika obiteljskih mirovina čak 93,35 posto žene. Uvid u stvarno stanje i kvalitetu života tih korisnika pokazuje, nadalje, da su ujedno najizloženija društvena skupina kad je riječ o siromaštvu. Uvijek iznova treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina zaista vrlo niska. Ona trenutno iznosi 1.924 kuna i za 20,47 posto niža je od prosječne mirovine. Bez intervencije u smislu odobravanja dijela mirovine partnera najveći dio korisnika obiteljske mirovine neće moći preživjeti odnosno ugrožava im se i onako nizak standard življenja.” – kaže Gavranović.
Umirovljenici postali kolateralne žrtve
Svjesni su, ističe, da je to dodatni namet na državne financije, kao i činjenice da svaki opravdani zahtjev umirovljenika stvara kod nadležnih određene nelagode i da stoga pribjegavaju najčešće odbijanju svih prijedloga koji sa sobom nose materijali teret. Umirovljenici su, nažalost, postali taoci i kolateralne žrtve velikih brojeva. Međutim, ni jedna Vlada se neće dugoročno moći oglušiti na te zahtjeve jer se, u protivnom, stvaraju dodatne materijalno-socijalne neravnoteže u društvu, navodi, koje svoju osnovnu potku pronalazi na društveno-ekonomskoj jednakosti i ravnopravnosti svih svojih građana. Umirovljenici očigledno nisu u takvom položaju i to treba, glasno i jasno, reći i poručiti nadležnima.
Činjenica je da se svaka treća osoba u nas, starija od 65 godina, nalazi u opasnoj zoni siromaštva. Činjenica je, također, da se 52 posto svih mirovina (onih koje su stečene na temelju ZOMO) nalazi ispod hrvatske granice siromaštva. Pred tim jasnim činjenicama društvo, posebno Vlada, ne smije više zatvarati oči.
“Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavljivao je u svom mandatu da bi Hrvatska trebala otići korak dalje u zaštiti starije populacije. Taj ekonomsko-civilizacijski iskorak zasnivao je na konkretnoj praksi dijela zemalja unutar Europske unije, kako bi se kod nasljeđivanja obiteljske mirovine, omogućilo udovcima i udovicama da, uz vlastitu mirovinu, primaju i dio mirovine preminulog bračnog druga. Bio bi to konkretan prilog borbi protiv daljnjeg osiromašenja unutar umirovljeničkih redova. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i tada su naglašavali da se u tu stvarno značajnu promjenu ne bi išli preko noći. No, upravo je izrada novog zakona o mirovinskom osiguranju i cjelovita reforma mirovinskog sustava prigoda da se unesu barem naznake takvog pristupa” – ističe Ante Gavranović.
Traže dijalog o kriterijima
Naš sugovornik podsjeća kako se mirovine i sada nasljeđuju kao obiteljske. Djeci se isplaćuju dok se redovito školuju, a udovac ili udovica može uzeti 70 posto mirovine preminulog bračnog druga ako mu je ona povoljnija. Obiteljske mirovine postoje u svim europskim zemljama, a postoci se kreću od 15, 40, 60 i 70 posto, kao kod nas ili Sloveniji.
“Svima je jasno da takav nov pristup izaziva i znatna dodatna sredstva. Sigurno je da se s tim prijedlogom – ako uopće – neće izlaziti prije simulacije što bi to konkretno značilo za državni proračun. Ima li za takav iskorak uopće novaca u doglednoj budućnosti? Bi li se dio druge mirovine isplaćivao prema imovinskom cenzusu ili bi se ravnali prema prihodima obitelji? Koja bi mjerila bila uzeta u obzir? Puno je otvorenih pitanja, a mi potičemo na dijalog o njima. Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozdravljaju čak i samo moguću najavu takvih rješenja, iako se u dosadašnjim konturama novih zakonskih i reformskih rješenja ne naziru takve mogućnosti. Ali, pričekajmo. Možda će nas vlastodršci (ugodno) iznenaditi?!” – zaključuje Ante Gavranović.
