Zabrinjavajući podaci: Tijekom karantene drastično poraslo nasilje nad starijima
Osim što su zbog same epidemije osobe starije životne dobi bile najviše pogođene, udruge za ljudska prava upozoravaju da je zabilježen porast nasilja prema njima. I to čak za 30 posto!
Foto: Pixabay
Britanska Komisija za jednakost i ljudska prava (EHRC) upozorila je u četvrtak kako je tijekom karantene zbog koronavirusa drastično poraslo nasilje prema starijim ljudima. Njihovi podaci s terena otkrivaju da su stariji od 65 imali čak 37% više prijava zbog nasilja tijekom tri mjeseca epidemije, piše metro.co.uk.
Najgore je bilo u jednom trenutku tijekom travnja, kada je broj za prijavu nasilja u obitelji tijekom 24 sata skočio za punih 120 posto.
“Stariji ljudi koji su imali problema s obiteljskim nasiljem uobičajeno rijetko dolaze do podrške, a prijavljuju nasilje manje nego druge rizične skupine”, kazala je direktorica EHCR-a Melanie Field.
Field je novinarima rekla kako je zabrinuta zbog prijetnje koja se javlja prema starijim ljudima:
“Čuli smo se s timom koji se bavi podrškom žrtvama, oni kažu da je broj prijava za starije od 65 skočio za 37 posto, a zabilježen je i 30-postotni rast poziva starijih građana našoj instituciji zbog drugih problema”, otkrila je Melanie Field.
Sve u kontekstu epidemije
Sve ovo se događalo u jeku “tihog skandala” koji zahvaća praktički čitavu Europu, koja se očito nije najbolje pripremila za proboj koronavirusa u domove za starije.
Ne smijemo zaboraviti ni negativne posljedice izolacije na psihičko zdravlje, kao i (uvelike) otežan pristup zdravstvenoj skrbi zbog zatvaranja zdravstvenog sustava.
The Conversation donosi nekoliko faktora koji povećavaju šanse kod pojedinaca da počine nasilje prema starijima:
- Ovisnost o starijoj osobi. Ova ovisnost se često događa zbog nezaposlenosti, malih osobnih prihoda, pa se onda pojedinci iskaljuju nad starijima. Pandemija i karantena su sigurno produbile broj nezaposlenih ljudi ili smanjile prihode mnogima pa je i to jedno od mogućih objašnjenja zašto je došlo do rasta.
- Duševni problemi, depresija. Karantena i izolacija su kod mnogih povećali stres, a smanjeni kontakt s drugima je neke gurnuo u depresiju koja je značajan faktor kod počinitelja nasilja prema starijima.
- Osjećaj da se ne mogu nositi sa životnim problemima. Epidemija je nekima bila najstresnije razdoblje života, a zbog zatvaranja svega ljudi su ostali bez uobičajenih načina kako da se nose s problemima, poput druženja, rekreacije itd…
- Slabe društvene veze. Počinitelji nasilja prema starijima često nemaju najzdravije društvene kontakte. Tijekom pandemije, imali su ih još manje, što vodi do frustracije i osjećaja nemoći.
