Za zakon o nasljeđivanju 50 posto mirovine HSU traži širu potporu javnosti
Taman prije nego što je koronakriza zauzela svijet, hrvatski umirovljenici su dobili usklađivanje od 0,7 posto. Zatim ih se u spasonosnim mjerama uopće ne spominje ili zaobilazi. Hrvatska stranka umirovljenika u Saboru pak predstavlja dva zakona koji imaju za cilj smanjiti siromaštvo među umirovljenicima, a za njih traže i širu društvenu potporu.
Foto: Unsplash
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) prošloga je mjeseca u saborsko e-savjetovanje uputila dva zakonska prijedloga koji bi promijenili sustav obiteljskih mirovina u Hrvatskoj. Prvi od njih tiče se postotka koji preživjeli partner nasljeđuje od pokojnikove mirovine. On danas iznosi 70 posto, a prema Hreljinom prijedlogu iznosio bi 80 posto.
To bi se događalo samo u slučaju kada preživjeli partner nema pravo na svoju mirovinu. Kada bi imao pravo na svoju mirovinu, u slučaju smrti partnera mogao bi sačuvati čitavu svoju mirovinu i naslijediti 50 posto partnerove.
Zakonski prijedlozi će uskoro u saborsku proceduru, a kada ćemo moći gledati raspravu o njima – ovisi o predsjedniku Sabora. Hrelja nam je kazao kako su u proceduri “zapelo” još njihovih prijedloga, neki iz prošle godine, koji još uvijek nisu došli na dnevni red. Međutim, vremena je sve manje, tako da bi se svi prijedlozi morali naći prije parlamentarnih izbora koji se (za sada) očekuju na jesen ove godine.
“Mi smo jasno rekli da je 2020. godina za nas godina borbe protiv siromaštva. S ova dva zakonska prijedloga, HSU trenutačno u proceduri ima pet zakonskih prijedloga, a svaki od njih bi smanjio siromaštvo među umirovljenicima. U pojedinim slučajevima, poput našeg prijedloga o HRT-u, umirovljenici bi morali plaćati manje nego što sada plaćaju. U drugima, poput ova dva gdje želimo zapadna rješenja na model obiteljskih mirovina – naprosto bi dobili veću mirovinu. U svakom slučaju, radi se o nizu mjera s kojima bi neto primanja umirovljenika narasla”, kazao je Hrelja.
Prijedlog zakona poslali HUP-u, umirovljeničkim udrugama, pučkoj pravobraniteljici…
HSU ovih dana zakonske prijedloge šalje na niz adresa: od Hrvatske udruge poslodavaca, umirovljeničkim udrugama, udrugama za promicanje ženskih prava, pučkoj pravobraniteljici, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i drugima. Cilj je napraviti svojevrsnu “mrežu” javne potpore za uvođenje ovih zakona, koji bi popravili materijalni položaj umirovljenica i umirovljenika.
Razgovarali smo s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović što misli o ovom prijedlogu:
“Naravno da ćemo podržati prijedlog, šteta što oni nisu podržali naš. Moram samo reći da smo mi još krajem siječnja uputili sličan prijedlog s jednom malom razlikom. HSU tvrdi da su obiteljske mirovine pokrivene uplatama doprinosa, a mi smatramo da su one socijalna i solidarna kategorija kao svugdje drugdje u Europi. Mi smo također predlagali da preživjeli bračni partner može naslijediti polovicu mirovine, ali da se tu ne radi o pukom matematičkom zbrajanju, nego da se dio sredstava solidarno rasporedi prema onima koji imaju niža primanja”, kazala nam je Petrović.
U naredna dva tjedna na prijedlog bi se moglo očitovati i niz drugih udruga i institucija, tako da ćemo tek kasnije moći vidjeti koliko je široka društvena potpora za ovakav zakonski prijedlog.
Zakon bi vrijedio i za trenutačne korisnike obiteljske mirovine
Zakon bi, ovako kako je predložen, stupio na snagu prvim danom iduće godine. Tada bi na adrese korisnika obiteljskih mirovina počela stizati i nova rješenja. Umirovljenica, kojoj bi vlastita mirovina iznosila 2.000, a prima 70 posto muževe koja iznosi 2.100 kuna trenutačno ima prihode od samo tih 2.100 kuna. Prema novom zakonu, mogla bi primati svojih 2.000 kuna i pola muževe mirovine, a tada bi joj ukupni prihod iznosio 3.500 kuna.
Sve to bi mirovinski sustav u prvoj godini koštalo oko milijardu kuna, a u idućoj bi troškovi već narasli na milijardu i 200 milijuna kuna.
Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj najčešće prima supruga čija je mirovina znatno manja od preminulog supruga. Prosječno, takve mirovine prema podacima HZMO-a danas iznose 2.050 kuna, oko 450 kuna manje od prosječne starosne mirovine u Hrvatskoj.
Što ako zakon ne prođe?
HSU je i dalje dio opozicije, tako da bi bilo pravo čudo da vladajući prihvate njihov zakon. Međutim, Hrelja ponavlja kako je 2020. godina borbe protiv siromaštva, te da će sve prijedloge koji ne prođu u ovom sazivu Sabora gurati u idućem. A ako bude dio vlasti – govori da bi sve prijedloge mogli implementirati u nešto više od godinu dana.
HSU je za povećanje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje prošle zime skupio oko 52 tisuće potpisa. Za ovaj, “puno jači prijedlog”, kako ga je nazvao, tvrdi da bi zbog lijepog vremena i još ljepših zakonskih učinaka mogli skupiti i 300 tisuća potpisa. Kako nam se bliže parlamentarni izbori, mirovinski sustav bi opet mogao biti sektor na kojem se lome politička koplja, a umirovljenici bi dobili priliku pokazati ono što brojke uporno govore – da se radi o ogromnom biračkom tijelu koje bi moglo odlučivati o budućem razvoju mirovinskog sustava u Hrvatskoj.
