Za promidžbu na izborima za Europski parlament potrošeno 1,4 milijun eura, HSU se nije oglašavao na Facebooku
Na izborima za Europski parlament u lipnju, političke stranke i nezavisni kandidati potrošili su ukupno 1,4 milijuna eura na promidžbu, što je znatno manje u usporedbi s izborima u 2019. godini. Hrvatska stranka umirovljenika izdvojila se od ostalih sudionika, jer nije uložila sredstva u oglašavanje putem društvenih mreža. Radije su posegnuli za tradicionalnijim oglašavanjem.
HSU | Foto: Mirovina.hr
Nedavni izbori za Europski parlament u lipnju privukli su pažnju ne samo zbog rezultata, već i zbog načina na koji su političke stranke i nezavisni kandidati upravljali svojim kampanjama. Prema nadzoru Državnog izbornog povjerenstva (DIP), ukupni troškovi promidžbe za 25 kandidacijskih lista i 300 kandidata iznosili su 1,4 milijuna eura. Za izbore 2019., podsjetimo, potrošeno je 2,2 milijuna eura.
Zanimljiva strategija
Kako prenosi N1, jedna od stranaka koja je privukla pažnju zbog specifičnog pristupa kampanji bila je upravo Hrvatska stranka umirovljenika (HSU). Prema DIP-ovom izvješću, HSU je bio jedna od rijetkih stranaka koja nije trošila sredstva na oglašavanje putem društvenih mreža, iako su mnogi drugi sudionici izbora prepoznali važnost ovog kanala za komunikaciju s biračima. Most je, primjerice, potrošio čak 32 posto svojih ukupnih troškova na društvene mreže, dok je Možemo! uložio petinu svojih sredstava u te svrhe.
Naime, HSU-ova odluka mogla je biti dio šire strategije fokusiranja na tradicionalnije oblike kampanje ili, pak, rezultat drugačije procjene o učinkovitosti društvenih mreža u komunikaciji s njihovim glasačkim tijelom, koje se često sastoji od starije populacije. S druge strane, HSU je bio među onim strankama koje nisu imale niti primitaka niti troškova vezanih uz promidžbu, što također ukazuje na vrlo ograničena sredstva ili vrlo ciljanu kampanju.
Najmanje uloženo u novine
No, dok je HSU bio suzdržan u troškovima, druge stranke i koalicije znatno su više ulagale u medijsko oglašavanje. Ukupno je na tradicionalno medijsko oglašavanje, uključujući radio, televiziju, portale i novine, potrošeno 308 tisuća eura, što čini 22 posto ukupnih izbornih troškova. Najviše sredstava potrošeno je na oglašavanje na radiju (35,6 posto), zatim na portalima (32,7 posto), dok je televizijsko oglašavanje činilo 29 posto troškova. Najmanje je uloženo u oglašavanje u novinama – samo 2,6 posto.
Zanimljivo je napomenuti da je DIP-ov nadzor ovih izbora bio detaljniji nego prethodnih godina, posebno u segmentu praćenja troškova medijskog oglašavanja i troškova na društvenim mrežama. Primjerice, nezavisna lista Ričarda te koalicija ‘Umirovljenici zajedno’ nisu imale nikakve prihode niti troškove vezane uz promidžbu, dok je Republika izbjegla medijsko oglašavanje, slično kao i HSU.
S obzirom na to da je financiranje izborne promidžbe često osjetljivo pitanje, DIP je i ovaj put zabilježio nekoliko nepravilnosti, ali je broj tih ‘grešaka’ bio značajno manji nego prije pet godina. Među strankama koje nisu ispunile zakonske obveze o dostavi financijskih izvješća u zakonskom roku bili su Most, Odlučnost i pravednost (OIP) te Agrarna stranka – Pokret za Hrvatsku poljoprivredu. DIP je, uz to, utvrdio da će o utvrđenim povredama zakona obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.
