Za ova će se prava starijih umirovljeničke udruge boriti u naredne četiri godine
Veće obiteljske mirovine, nova formula usklađivanja prema povoljnijem indeksu, dodatni staž po djetetu za sve, a ne samo nove umirovljenike, prelazak iz prijevremene u starosnu mirovinu… Neka su to od prava za koja će se umirovljeničke udruge boriti kroz naredne četiri godine u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe.
Jasna A. Petrović
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe ušlo je u još jedan mandat. Pod predsjedanjem Jasne A. Petrović, inače i predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske, umirovljenici su sami po prvi put usvojili četverogodišnji program rada. Iako i sami kažu da je on jednim dijelom utopistički, ovo su prava za koja će se boriti prema resornim ministarstvima i ustanovama:
Novi model obiteljske mirovine
Predstavnici umirovljeničkih udruga su članovi radne skupine za izmjenu modela obiteljske mirovine koja uskoro započinje s radom. Predviđeno je da bi se model trebao razraditi do četvrtog kvartala 2021. godine. Prijedlog umirovljeničkih udruga je na tragu modela Austrije, Njemačke i Slovenije, a to je da preživjeli partner može birati između opcije da dobije 85 posto mirovine preminuloga ili zadržati svoju mirovinu i dobiti npr. 20 do 50 posto mirovine preminuloga.
Proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi
Vijeće ustraje na tome da se proširi krug umirovljenika koji mogu raditi do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. U to prije svega žele uključiti obiteljske umirovljenike koji trenutno nemaju to pravo, kao i ujednačiti pravo na rad za sve kategorije umirovljenika, što trenutno nije slučaj. To bi značilo da mogu birati hoće li raditi puno radno vrijeme uz obustavu pola mirovine ili pola radnog vremena bez obustave mirovine. K tomu traže i mogućnost isplate najniže mirovine za vrijeme zaposlenja, a koja se trenutno umanjuje u slučaju rada.
Nova formula usklađivanja mirovina
Izmjenama Zakona o mirovinskog osiguranju traži se promjena modela usklađivanja mirovina u korist punog iznosa povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena. Naime, aktualna vrijednost mirovine mijenja se dvaput godišnje na način da se 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Isplata dodatnog staža za dijete svim umirovljenicima
Posebno je važan zahtjev za prvu godinu rada Nacionalnog vijeća za promjenu zakona kojom bi se omogućila retroaktivna isplata dodanog staža svim ženama/uzdržavateljima od po šest mjeseci po djetetu, a ne samo novim umirovljenicima.
Dostava mirovine poštom
Umirovljeničke udruge inzistiraju i na dostavi mirovina i nacionalne naknade po zahtjevu putem pošte, zbog sve više izoliranih i nepokretnih korisnika.
Iz prijevremene u starosnu mirovinu
Također se predlaže razmatranje mogućnosti prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta. Na taj bi se način po stjecanju zakonom propisane dobi ukinulo trajno umanjenje prihoda zbog ranijeg odlaska u mirovinu.
Drugi mirovinski stup kao dobrovoljni
Umirovljeničke udruge posebno zanima razmatranje učinkovitosti II. mirovinskog stupa, jer su sklone njegovoj transformaciji u dobrovoljni stup, kako je to učinjeno u većini europskih zemalja. Umirovljeničke udruge prihvaćaju razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, ali bez poticaja od strane države.
Status njegovatelja za starije članove obitelji
Umirovljeničke udruge su zatražile da budu uključene u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te u skupinu za izradu Strategije socijalne skrbi za starije osobe, te da se uvede status njegovatelja za starije osobe i za članove obitelji, kako je predviđeno još prošlom Strategijom.
Ukidanje alimentacije za unuke
Posebno se inicira ukidanje obveze baka i djedova za plaćanje alimentacije za unuke, jer sve je više slučajeva prebacivanja tereta na leđa starih s niskim mirovinama.
Stroži kriteriji za obiteljske domove
Traži se i propisivanje strožih kriterija za obiteljske domove te decentralizacija i jačanje socijalne inspekcije te uvođenje civilnog nadzora.
Zdravstvena prava umirovljenika
Umirovljenici traže i da se u budući Zakon o zdravstvenoj zaštiti očuva model javnog zdravstva, a Zakonom o zdravstvenom osiguranju uvede i predstavnike umirovljenika u Upravno vijeće HZZO-a. Umirovljenici traže i povećanje cenzusa za besplatno zdravstveno osiguranje na razinu linije siromaštva (2.710 kuna). Također, traže i ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto.
Ostali zahtjevi
Zahtijeva se i povećanje osobnog odbitka na mirovinu sa trenutnih 4.000 na 5.000 kuna. Predloženo je i ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te dodatnog normiranja ugovora o doživotnom uzdržavanju, kao i otvaranje mogućnosti uspostave ureda pravobranitelja za osobe starije životne dobi te izrade Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.
