Za nekorištenje interneta nisu krivi samo stariji, nego skupa i nedostupna usluga
Prema nedavno objavljenim analizama zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, više od petine hrvatskih građana, njih 21 posto, nikada nije koristilo internet. Komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar smatra pak da to i nisu toliko zabrinjavajući podaci, jer postoje ljudi, osobito oni stariji, koji nemaju pristup ili potrebu za internetom.
Informatički program 50+ sisačke Narodne knjižnice sve će im to omogućiti (foto: J. Grgurić)
Vijest da su Hrvati poprilično informatički nepismeni, odjeknula je u javnosti, tim više jer nas podatak da 21 posto građana nikada nije koristilo internet svrstava na daleko 25. mjesto u Europskoj uniji čiji je prosjek 11 posto.
Nedovoljna edukacija i nepristupačne usluge
Unatoč čuđenju, razloge ovakvim podacima treba tražiti prvenstveno u starenju stanovništva. Naime, većina ljudi koji ne koriste internet stariji su od 65 godina, njih čak 62 posto, dok čak 34 posto onih između 55 i 64 nikad nisu koristili internet.
Komunikacijski i IT stručnjak Marko Rakar smatra da je to logično, stoga podatke o petini građana Hrvatske koji ne koriste internet ne smatra osobito zabrinjavajućim, piše Jutarnji. Mnogi stariji građani nemaju pristup internetu ili im on jednostavno ne treba. Starost također prati i nedovoljna edukacija, a ne treba izostaviti ni financijski faktor zbog kojeg im je internet nepristupačan.
Stručnjak je pojasnio da navedene pokazatelje treba uzeti s rezervom, jer tko god ima pametni telefon ili internetsku televiziju zapravo koristi internet, a da toga uopće nije niti svjestan. Tako prema podacima Državnog zavoda za statistiku 82 posto kućanstava u Hrvatskoj ima pristup internetu, što znači da praktički svi u Hrvatskoj imaju pristup internetu.
Kao glavni razlog navode nedostatak potrebe
Problem su i ruralna područja te otoci koji još uvijek nisu dovoljno pokriveni internetskom vezom, zbog čega ta usluga stanovnicima nije niti dostupna, sve i da je žele. Većina građana pak kao razlog nekorištenja interneta, prema istraživanju DZS-a, navodi nepostojanje potrebe, previsoke cijene usluga i opreme te nedovoljno znanje za korištenje. Isto tako, dio građana zazire od moderne tehnologije i zbog sigurnosti te zaštite privatnosti i osobnih podataka.
Rakar zaključuje kako podatke ne smatra toliko zabrinjavajućim, tim više jer lošijim od toga vidi hrvatsku ekonomiju, politiku, državnu upravu, prava slobode govora i kulture uvažavanja drugih.
