Za izraz ‘paradajz turisti’ nisu zaslužni Česi, već – stanovnici bivše Jugoslavije
Izraz ‘paradajz turisti’ koristi se za turiste koji na more nose torbe pune mesa, prerađevina od mesa, voća, povrća i grickalica, a sve kako bi uštedjeli što je više novaca moguće. Međutim, taj izraz potječe još iz 80-ih godina i za njegovo stvaranje zaslužni su stanovnici bivše Jugoslavije koji su išli ljetovati u Grčku.
Foto: Pexels
Bilo da ljetujete na Jadranu ili pak na nekim egzotičnijim destinacijama, zasigurno ste čuli za pojam ‘paradajz turisti’. Kako prenosi N1, taj se pojam koristi za turiste koji na svoje morsko putovanje nose torbe pune mesa, prerađevina od mesa, voća, povrća i grickalica, a sve kako bi u restoranima i trgovinama na svojoj destinaciji potrošili minimalno novaca.
U tu kategoriju spadaju i gosti koji u restoranu naruče litru mineralne vode za cijelu grupu tijekom večere, kao i oni koji svoje obroke nose na plažu tijekom cijelog dana. Upravo se iz tog razloga takva vrsta turista ne sviđa našim ugostiteljima.
Otkud izraz ‘paradajz turist’?
Izraz ‘paradajz turist’ potječe u osamdesetim godinama prošlog stoljeća i odnosio se na ljude iz bivše Jugoslavije, ponajviše Srbe, koji su ljetovali u Grčkoj. Kako za N1 objašnjava srpski novinar, Dragan Gulić, Grčka je postala popularno odredište za trgovinu i turizam tijekom 1980-ih, pa ni nije čudno da su je stanovnici Jugoslavije mahom posjećivali, osobito Srbi kojima je bilo relativno brzo za doći tamo.
– Prvi ‘paradajz turisti’ koji su iz bivše Jugoslavije došli u Grčku nisu bili siromašni, ali su u Grčkoj ljetovali drugačije nego kod kuće. Viđani su kako jedu na plažama ili na njima prave piknik, što kod nas nije bilo uobičajeno, rekao je Gulić te je istaknuo da su cijele obitelji znale jesti na plaži.
Štoviše, ta se praksa toliko razvila, da su srpske turistkinje u Grčkoj znale kupovati njihovo povrće i pripremati zimnicu. Među njima je, naravno, bila i rajčica, koja je u Grčkoj imala sasvim drugačiji okus od one u Jugoslaviji, a bila je i jeftina. Upravo su iz tog razloga turisti iz bivše Jugoslavije dobili nadimak ‘paradajz turisti’.
‘Ljudi su bili potpuno sretni i nisu štedjeli’
– Za razliku od danas, prvobitni ljudi su bili potpuno sretni i nisu štedjeli. No, ovakvim načinom ljetovanja ipak su nešto uštedjeli, ali su novac ostavili u Grčkoj. Ne za ugostiteljske usluge, nego za kupovinu – posebno traperice i druge stvari koje se u to vrijeme nisu mogle nabaviti u Jugoslaviji ili su bile skuplje nego u Grčkoj, napominje Gulić.
Stoga, originalno, taj pojam nije označavao nekoga tko bi na odmor donio automobil pun domaće hrane, već je bio vezan za jugoslavenske turiste koji su iz Grčke donosili hranu, poput zimnice i druge kupljene stvari. Inače, oni koji su ipak odlučili ljetovati u Jugoslaviji, to su najčešće činili u radničkim odmaralištima. Tamo su dolazile cijele obitelji, a izvan sezone su u njima ljetovali i umirovljenici.
Odmarališta su često nudila i razne načine rekreacije, a u sklopu njih su bili restorani ili igrališta. Za njihovu izgradnju su novac izdvajali sami radnici, a u zamjenu su u njih dolazili ljetovati po povoljnim, točnije simboličnim cijenama koje su danas nezamislive. Više o tome možete pročitati u našem tekstu ovdje.
