Iako Vlada voli ponavljati da umirovljenici s puno staža imaju pristojne mirovine, ovaj slučaj govori drugačije. Čitateljica V.I. javila nam se sa svojim rješenjem o mirovini – ima 41 i pol godinu staža, a čak i s dodatkom na rođenu djecu mirovina joj je 2.507 kuna.
Foto: Unsplash
Novopečena umirovljenica iz Međimurja javila nam se sa svojim problemom. U obućarskoj industriji radi od svoje 15. godine, a ove je napokon odlučila otići u prijevremenu starosnu mirovinu. U ovom trenutku žene na starosnu mirovinu imaju pravo sa 62 godine i 4 mjeseca života. Otišla je punih pet godina ranije, s 57 godina starosti i 41 i pol godinom staža.
Preko 40 godina staža = 2.500 kuna mirovine!
Kako je gospođa V.I. u mirovinu otišla ove “sporne” 2019. godine, kada je mirovinska reforma podbacila, imala je priliku uživati u dobrim i lošim stranama mirovinske reforme. Krenimo od loših. Za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu kažnjena je s 18 posto doživotno manjom mirovinom. Taj iznos će se, prema najavi Ministarstva rada, nadoknaditi jer će svi prijevremeni umirovljenici (koji su se umirovili u 2019. godini) početkom sljedeće godine dobiti novo rješenje s manjom penalizacijom. U konkretnom slučaju, gospođa će dobiti šest posto veću mirovinu, jer će od iduće godine maksimalna penalizacija biti 12 posto.
S druge strane, kao umirovljenica koja se umirovila 2019. godine, mogla je iskoristiti dodani staž na osnovu imanja djece. S četvero djece, dodaje joj se i bonus kao da je radila dvije godine dulje, što bi joj staž doveo na impresivnih 43 i pol godine.
Kada se sve to zbroji i oduzme, mirovina joj iznosi poražavajućih 2.507 kuna!
Nepravda se krije u neočekivanoj stvari
Zašto uopće penalizirati osobu koja ima preko 40 godina radnog staža? To je nadprosječno velik staž u Hrvatskoj, u top 15-20 posto.
Upravo iz tog razloga smišljen je i institut dugogodišnjeg osiguranika.
“Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju (članak 35. ZOMO). U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju”, stoji na stranici HZMO-a.
Bez obzira što se dugogodišnji umirovljenici ranije umirovljuju, njih država ne penalizira jer smatra da su dovoljno radili. Gospođi iz teksta je nedostajalno 3 godine starosti da postane dugogodišnji osiguranik, a uvjet radnog staža je ispunila. Tako da joj su joj tehnički nedostajale tri godine starosti za starosnu nepenaliziranu mirovinu, a penalizirana je za punih pet godina!
Za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu u Hrvatskoj i dalje je na snazi prijelazno razdoblje za žene. To znači da još uvijek mogu malo ranije pobjeći u mirovinu. Oba spola će po istim pravilima u mirovinu tek od 2029. godine. Žene trenutačno u starosnu mirovinu idu sa 62 godine i 4 mjeseca starosti. Međutim, institut dugogodišnjeg osiguranika ih tretira jednako kao da u mirovinu moraju sa 65 godina.
Kod instituta dugogodišnjeg osiguranika nema nikakvog prijelaznog razdoblja, kao da je skrojen samo za muškarce. Kada bi postojalo prijelazno razdoblje za žene kod dugogodišnjeg osiguranika, one bi recimo bez penalizacije u mirovinu mogle s 57 godina i 41 godinom staža (ako je cilj očuvati mirovinu ljudima s 40+ godina staža). Tada bi gospođa iz teksta imala za minimalno 18 posto veću mirovinu, koliko joj je danas penalizirana. Mirovina bi joj tada za sav ovaj staž iznosila gotovo 3.000 kuna, što za impresivan staž i dalje nije dovoljno, no na to su utjecali i uvjeti u obućarskoj industriji koja nije poznata po velikim plaćama.
