Vukorepa i Potočnjak: Krajnje je neprimjereno da ministar Pavić dovede tim stručnjaka pred svršen čin
Ivana Vukorepa i Željko Potočnjak istaknuli su kako je krajnje neprimjereno da se promjene koje će dugoročno odrediti socijalne i gospodarske odnose u našoj zemlji poduzimaju bez prethodne analize i procjene njihova učinka na buduće generacije.
Foto: mirovina.hr
Stručnjaci koje je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić uključio u radnu skupinu kako bi sudjelovali u pripremi mirovinske reforme tvrde da ih je ministar doveo pred gotov čin, prezentirajući prijedloge u čijoj pripremi oni nisu sudjelovali, tako da se pred novi krug usuglašavanja ministar Pavić neće moći pohvaliti podrškom iz stručnih krugova.
Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta, već je iznio svoje stavove, o čemu smo pisali. Sada se oglasilo još dvoje članova, profesori s katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Zagreb Željko Potočnjak i Ivana Vukorepa. Svi članovi radne skupine su stručnjaci za mirovinski sustav i autori niza radova u tom području. Potočnjak i Vukorepa, kao i Nestić, vide kako dobra, tako i loša rješenja među navedenim prijedlozima.
Nestić je preko matičnog Ekonomskog instituta ponudio alternativno rješenje za mirovine drugog stupa, koje podrazumijeva priznavanje dodatka drugom stupu bez povratka u prvi, a dvoje pravnika odlučilo se na analizu ministrovih prezentacija.
Stavovi dvoje profesora s Pravnog fakulteta dosad nisu javno objavljeni, a dostavljeni su članovima radne skupine.
Utjecaj na buduće generacije
Vukorepa i Potočnjak (inače bivši sudac Ustavnog suda) poručili su kako smatraju neprimjerenim da se promjene koje će dugoročno odrediti socijalne i gospodarske odnose u državi poduzimaju bez prethodne analize i procjene njihova učinka na buduće generacije. To se, prije svega, odnosi na zajedničku analizu uz savjetovanje i suradnju sa stručnjacima iz tog područja.
“Mislimo da je posve neprimjereno da se promjene u mirovinskom sustavu poduzimaju na način da čak ni članovi Radne skupine nisu upoznati s bilo kakvom analitičkom podlogom predloženih promjena, a niti im je dana mogućnost da se očituju o točnosti, smislenosti i svrsishodnosti predloženoga” napisali su profesori Vukorepa i Potočnjak, prenosi Večernji list.
Zbog sve većeg smanjenja broja stanovnika, dodatno se prebacuje teret brige o starijem stanovništvu na buduće generacije te će napuštanje nekih od temeljnih odrednica prethodno poduzetih reformi samo ubrzati depopulacijske trendove, naglasili su stručnjaci.
Slično kao i Nestić, dvoje profesora s Pravnog fakulteta smatra da je ubrzano podizanje dobi na 67 godina života za starosnu i 62 godine za prijevremenu mirovinu “prikladna i potrebna” mjera. Time će se, ističu, smanjiti priljev novih umirovljenika i poboljšati omjer ovisnosti u mirovinskom sustavu.
Trenutno, na jednog zaposlenog dolazi gotovo jedan umirovljenik. Potočnjak i Vukorepa ističu da je, bez obzira na nedavna mala poboljšanja, taj omjer već desetljećima narušen prvenstveno zbog neprikladnog zakonskog uređenja u određenim dijelovima našeg mirovinskog sustava, a tek sekundarno zbog demografskih problema.
Raditi dulje
Vukorepa i Potočnjak pohvalili su prijedlog da se linearno smanji mirovina za 0,34 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja te poveća s 0,14% na 0,34% za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja jer “osobe koje kasnije odlaze u mirovinu kraće koriste mirovinu pa je opravdano razmjerno povećanje mjesečnog iznosa njihove mirovine”.
Njih dvoje predlažu i da se makne ograničenje da se pravo na povećanje mirovine može koristiti najviše 5 godina, odnosno do 70. godine starosti. Sindikati su pozdravili namjeru Vlade da se legalizira rad umirovljenika, a da im pri tome mirovina normalno isplaćuje, no Vukorepa i Potočnjak ističu da mogućnost rada bez umanjenja mirovine pogubno djeluje na mirovinski sustav.
“Time se privlače ljudi u mirovinu te se rashodovna strana sustava ne smanjuje. Istovremeno su te skupine osoba, zbog činjenice što ostvaruju pravo na mirovinu spremne raditi za nižu cijenu rada od mlađih radnika, onih koji trebaju osnovati obitelj, stvoriti dom, kupiti ili unajmiti stan”, naveli su profesori Pravnog fakulteta.
Ako nam je želja rasteretiti mirovinski sustav i smanjiti rashodovnu stranu, mogućnost rada uz pravo na mirovinu mora se ograničiti na način da se mirovina razmjerno umanji (slično kao i kod prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti), ističu profesori. U suprotnom, ova mjera privlači sve ljude u mirovinu, čime raste rashodovna strana mirovinskog sustava, što ne može biti ideja ni jedne razumne reforme.
Drugi stup ne valja
Vukorepa i Potočnjak upozoravaju i da isplatom 27 posto dodatka na mirovine samo uz povratak u prvi stup, država šalje svima jasan signal da drugi stup ne valja. Ističu da bi jedno od mogućih rješenja bilo povrat na staru formulu za izračun osnovne mirovine uz primjenu prava na dodatak na mirovinu.
Danijel Nestić upozorio je da s Vladinim prijedlogom mirovina praktično svih budućih umirovljenika ni na koji način neće ovisiti o sredstvima koja su ušteđena na njihovu računu u mirovinskom fondu. “Ako, dakle, buduće mirovine, osim za vrlo usku skupinu onih s najvećim plaćama, neće ovisiti o drugom stupu, pitanje je čemu će onda služiti drugi mirovinski stup? On uz predloženu reformu gubi svrhu svog postojanja. Iako ga se formalno (još) ne ukida, drugi stup postaje beznačajan sa stajališta mirovina i mirovinskog sustava” kazao je Nestić.
