Vrijedi li bonifikacija mirovine ako nakon 65. godine radimo na pola radnog vremena?
Kao što postoji penalizacija prijevremenog umirovljenja, tako u našem zakonodavstvu postoji i bonifikacija kasnijeg umirovljenja. Za svaki raniji mjesec odlaska u mirovinu iznos se umanjuje za 0,2 posto, ali se za svaki kasniji mjesec odlaska u mirovinu od navršenih 65 godina buduća mirovina povećava za 0,34 posto. Vrijedi li to u slučaju ako umirovljenik radi na pola radnog vremena nakon 65. rođendana?
Foto: Pexels
Čitatelj iz Rijeke nam se javio sa zanimljivim pitanjem o bonifikaciji mirovine. Zanimalo ga je može li se njegova mirovina bonificirati ako radi na pola radnog vremena nakon navršenih 65 godina života.
Prvo da pojasnimo o čemu se radi. Kao što postoji penalizacija prijevremenog umirovljenja, tako u Zakonu o mirovinskom osiguranju imamo i bonifikaciju kansijeg odlaska u mirovinu. Prijelomni trenutak je 65. godina života – odlazak u mirovinu prije te dobi se u većini slučajeva penalizira (osim za žene koje u prijelaznom periodu u starosnu mirovinu mogu ranije), a odlazak u mirovinu nakon te dobi se nagrađuje. Pritom penalizacija iznosi 0,2 posto (za svaki raniji mjesec odlaska u mirovinu, maksimalno 12 posto), a bonifikacija iznosi 0,34 posto (za svaki kasniji mjesec odlaska u mirovinu, maksimalno 20,4 posto).
“Pitanje je odnosi li se ova odluka i na one koji su ostali u svijetu rada nakon 65. godine života i imaju ugovor o radu do četiri sata dnevno. Time se zaposlenik ne stavlja u diskriminirajući položaj, jer uredno radi iznad 65. godine starosti i ima zakonski ugovor o radu te će jednog dana svojom odlukom da ide konačno u mirovinu moći ostvariti i pravo na dodatak bonusa na svoju mirovinu od 0,34 posto po mjesecu toga rada” – pita nas čitatelj.
Ne odnosi se na umirovljenike koji rade na pola radnog vremena
Članak Zakona o mirovinskom osiguranju koji regulira bonifikaciju glasi ovako:
“Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu i ima 35 godina mirovinskog staža, utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovog članka povećava za 0,34% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.”
Važno je istaknuti da se odnosi samo na prvo stjecanje mirovine. U prijevodu, vi možete nakon navršenih 65 godina ostvariti pravo na mirovinu i vratiti se u svijet rada na pola radnog vremena uz uredno primanje mirovine, no bonifikacija će vas u tom slučaju zaobići.
Bonifikaciju možete dobiti ako nastavite raditi na pola radnog vremena nakon 65. godine
Ako netko kojim slučajem nakon navršenih 65 godina želi s punog radnog vremena prijeći na polovicu punog radnog vremena, bonifikaciju ipak može dobiti. Kako su nam pojasnili iz Zavoda za mirovinsko, bonifikacijom se stimuliraju godine života, a ne osnova radnog odnosa.
Za mnoge je neisplativo nastaviti raditi samo do polovine radnog vremena zbog bonifikacije, iako je moguće ostvariti stimulaciju i veću mirovinu kada se napokon odlučite za nju.
Nastavljajući raditi na pola radnog vremena, imat ćete manja primanja pa će vam osobni bodovi koji su komponenta izračuna mirovine za tu godinu biti niski. Isto tako, u najvećem broju slučajeva više će se financijski isplatiti otići u mirovinu sa 65 godina i zaposliti se na pola radnog vremena. Na taj način ostajete bez bonifikacije, ali zato primate puni iznos mirovine i plaću s radnog mjesta.
Primjer osobe koja ima 65 godina i 40 godina radnog staža
Osoba iz našeg primjera bi u slučaju odlaska u mirovinu na 65. rođendan imala mirovinu koja ne bi mogla biti manja od 2.861 kunu. Recimo da joj je posljednja plaća iznosila 7.000 kuna.
Kada bi ta osoba išla “ganjati” bonifikaciju , mjesečno bi uprihodila samo polovicu plaće, dakle 3.500 kuna. Ali bi joj zato za svaku godinu takvog rada buduća mirovina bila četiri posto veća temeljem bonifikacije. Na spomenutu mirovinu radi se o povećanju od 114 kuna godišnje.
Međutim, kada bi ista osoba prvo otišla u mirovinu i nastavila raditi, mjesečni prihodi bi joj bili polovica plaće (3.500 kuna) i pun iznos mirovine (2.861 kunu). I tako bi svakoga mjeseca spremila 6.361 kunu u džep.
