Vodeći mirovinski fond oborio rekord, izvršni direktor upozorava: ‘Neće vječno trajati’
Mirovinski fond u Norveškoj prošlu je godinu zaključio s ogromnom dobiti od čak 2.51 bilijuna kruna što je 213 milijardi eura. Norveški fond pripada vodećim svjetskim investitorima, a upravlja imovinom od 1.8 bilijuna dolara. Lani su im najveći prinos donijele dionice tehnološkog sektora, a prvo je mjesto pripalo dionici Nvidije. Izvršni direktor Nicolai Tangen upozorio je da ova situacija neće trajati vječno.
Glavni grad Oslo | Foto: Pexels
Norveški mirovinski fond 2024. godinu zaključio je s dobiti od 2,51 bilijuna kruna, što je 222 milijarde dolara ili 213 milijardi eura. Tako je oboren rekord iz 2023. uz podršku snažnog rasta cijena dionica tehnoloških tvrtki, ali i upozorenje direktora. U 2023. fond je poslovao s dobiti od 2,2 bilijuna, a godinu ranije s gubitkom od 1,64 bilijuna kruna.
Dionice američkih tehnoloških tvrtki
Fond upravlja imovinom od 1.8 bilijuna dolara i pripada vodećim svjetskim investitorima. Ulažu prihode od proizvodnje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i infrastrukturu za obnovljivu energiju za isplatu mirovina i drže udjele u 8.659 kompanija u cijelom svijetu, piše index.hr.
Najveći prinos norveškom mirovinskom fondu donijele su dionice tehnološkog sektora, od 1.17 bilijuna kruna. Na ljestvici kompanija prvo mjesto pripalo je dionici Nvidije s prihodom od 286 milijardi kruna. Slijede Apple sa 156 milijardi te Amazon i Alphabet s oko 100 milijardi kruna. Prošle godine je norveška Vlada objavila kako njihov mirovinski fond više neće ulagati novac u vlasničke udjele u tvrtkama čijim se dionicama ne trguje na burzama, a o tome možete pročitati ovdje.
– Jako dobre rezultate bilježile su posebno dionice američkih tehnoloških tvrtki, kazao je izvršni direktor Norges Bank Investment Managementa (NBIM) koji upravlja fondom Nicolai Tangen. Upozorio je da snažan rast globalnih burzi neće vječno trajati.
Povrat na ulaganja u dionice bio je 18 posto
Povrat od ulaganja bio je pak lani manji za otprilike tri postotna boda i iznosio je 13 posto. Povrat na ulaganja u dionice iznosio je lani 18 posto, a na obveznice jedan posto. Ulaganja u neizlistane nekretnine donijela su pak negativan prinos od jedan posto, a ulaganja u zelenu energetsku infrastrukturu od čak minus 10 posto, izvijestio je NBIM.
Na kraju prošle godine dionice su činile 71.4 posto imovine, nešto više nego u 2023. Udio obveznica smanjen je za pola postotnog boda, na 26.6 posto. Neuvrštene nekretnine činile su 1.8 posto imovine, otprilike kao i na kraju 2023. I udio zelene infrastrukture zadržao se na razini 2023. kada je iznosio samo 0.1 posto. Norveška država uplatila je lani u fond 402 milijarde kruna, gotovo upola manje nego u 2023.
Podsjetimo, ulaganja u dionice rastu i u Hrvatskoj, a sve je više članova u trećem stupu dobrovoljne štednje. Rastom broja zaposlenih u Hrvatskoj raste i broj članova koji za mirovinu štede u drugom stupu. Najviše građana štedi u B kategoriji fonda, a mjesečni rast prinosa bilježe sve tri kategorije, što prati godišnji trend rasta, o čemu smo pisali ovdje.
