Vlasnik privatnog doma otkazima prijeti radnicima: “Ili dođite u karantenu ili znate što slijedi”
Epidemiološke mjere u domovima za starije, ako ih netko želi ispoštovati do maksimuma, predstavljaju velik problem zaposlenicima u tim ustanovama. Oni bi preko noći trebali prijeći na rigorozan tempo rada u kojem se tjedan ili dva tjedna živi i radi u domu za starije. Što ako radnici iz recimo obiteljskih razloga ne mogu raditi na takav način? Slučaj iz jednog privatnog doma u Zagrebu govori da im se prijeti i to gubitkom posla.
Nekoliko dana nakon krnje proslavljenog Međunarodnog praznika rada, Jutarnji.hr ima priču o sukobu između radničkih prava i epidemioloških mjera kojima se štite korisnici ustanova socijalne skrbi. Podsjetimo, nekoliko dana nakon proboja virusa u splitski Dom za starije i nemoćne, Ministarstvo je u suradnji s HZJZ-om objavilo preporuke sa strožim mjerama zaštite koji sugeriraju i drastične poteze poput radnog vremena od 168 sati u komadu. Naime, toliko sati ima jedan tjedan, a zaposlenici domova za starije bi toliko sati trebali skupa s korisnicima biti zaključani u njemu.
Zaposlenici bi se trebali podijeliti u dvije smjene – dok prva živi i radi u domu tjedan dana, druga se odmara, nakon čega se mijenjaju i ponavljaju proces. O takvom načinu rada smo već ranije pisali i podijelili iskustva karlovačkog Doma za starije i nemoćne “Sv. Antun”.
Što ako radnici ne mogu tako raditi? Prijeti im se otkazom
Odvjetnik Alen Čičak zastupa dvije djelatnice jednog privatnog doma za starije i nemoćne u Zagrebu koje iz obiteljskih razloga nisu mogle prihvatiti zahtjev poslodavca da budu na poslu 24 sata sedam dana uzastopno. Riječ je o spremačici i kuharici koje imaju osobne razloge zašto se ne mogu pokoriti novim radnim preporukama.
Kuharica živi u kućanstvu s 86-godišnjom nepokretnom bakom o kojoj mora skrbiti, što znači da bi njena baka tjedan dana bila bez skrbi dok unuka po tjedan dana provodi u domu. Spremačica je također navela obiteljske razloge. Odvjetnik Čičak tvrdi da je poslodavac i jednoj i drugoj zaprijetio otkazom ne prihvate li rad u karanteni.
“Pod krinkom epidemioloških mjera krše se radnička prava. HZJZ, odnosno Nacionalni stožer civilne zaštite dao je preporuku da domovi za starije i nemoćne, ako je moguće, organiziraju sedmodnevnu karantenu za štićenike i radnike. Nije, dakle, donijeto rješenje o karanteni koje bi se temeljilo na odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti”, kazao je Čičak.
Čičak je pojasnio kako je za obaveznu karantenu morala biti poštovana strogo propisana procedura, koja uključuje rješenje sanitarnog inspektora ili ministra zdravlja, a to se rješenje mora uručiti svakom pojedinačnom radniku na kojeg se odnosi karantena jer mu se ograničava kretanje. Toga u ovom slučaju nema, tvrdi Čičak, govoreći da se radi o jednostranoj odluci poslodavca kako bi zaštitio svoj biznis.
“Prvotno je 80 posto zaposlenika odbilo rad u sedmodnevnoj karanteni”
Nakon što su dvije spomenute radnice odbile raditi po novim pravilima, odvjetnik tvrdi da im je šef rekao – dođite na posao ili slijedi otkaz.
“Stvar je u tome da im je i dalje to bilo neprihvatljivo. Rekle su da daju otkaz i tražile da im se godišnji odmor uračuna u otkazni rok. No, poslodavac je inzistirao da se on odradi”, rekao je Čičak.
Spremačici su kazali da se javi glavnoj sestri radi testiranja te da će odmah potom biti raspoređena u cjelodnevnu smjenu kako bi pomogla kolegici, a još su joj kazali da će biti zadužena za nabavu i dostavu namirnica za korisnike:
“Vozač ste, posjedujete automobil te nam nećete kontaminirati domski auto koji mora biti na raspolaganju djelatnicima karantene te ćemo vašim takvim angažmanom omogućiti baš sve za zaštitu naših korisnika i djelatnika”, kazao joj je poslodavac.
Kuharica, koja inače boluje od epilepsije, završila je u KBC Rebro i otvorila bolovanje, a poslodavac ju je optužio da izbjegava svoje obaveze. Brigu o rođenoj baki o kojoj skrbi nazvao je radom u “fušu”. Obje zaposlenice su poslodavcu poslale izvanredni otkaz krivnjom poslodavca, a to znači da im se moraju isplatiti dospjele plaće te razmjerni dio godišnjeg odmora.
“Poslodavac sve relativizira. Prvotno je 80 posto zaposlenika odbilo rad u sedmodnevnoj karanteni, ali su uslijedili pritisci i ostalo je 30 posto zaposlenika koji i dalje ne žele pristati na te uvjete rada”, kazao je odvjetnik.
Ministarstvo: Nismo odgovorni za ovo
Ministarstvo socijalne politike smatra da nije nadležno za pitanje kršenja radnih prava u domovima za starije. Na upit Jutarnjeg lista jesu li domovima poslale kakve upute u vezi s radnim pravima pri uvođenju tjednih karantena, navode da je to odgovornost ravnatelja.
“HZJZ objavio je 16. travnja Upute za sprečavanje i suzbijanje epidemije u sustavu socijalne skrbi. Budući da se radi o uputi i da je za organizaciju rada ustanove odgovoran ravnatelj, očekujemo da su ravnatelji u dogovoru s osnivačima, epidemiološkom službom, radničkim vijećem i radnicima dogovarali način rada i poštovanje Uputa sukladno mogućnostima”, kazali su u Ministarstvu.
Ovom prilikom bi ukazali na to da Ministarstvo pere ruke od svojih preporuka i uputa, te da su imali priliku pojasniti sporne odredbe koje se kriju iza radne karantene. Oni su Upute na svojim stranicama objavili ranije, 11. travnja, a naš upit od 14. travnja u kojem smo ih, između ostaloga, pitali da dodatno pojasne imaju li domovi obvezu organizirati takav rad ili sve ostaje na preporuci – do danas nisu odgovorili.