Vlada vratila mirovinu sa 65: Dulji rad onih koji žele donijet će veće mirovine”
Vlada je danas prihvatila izmjene sedam zakonskih propisa, Zakona o mirovinskom osiguranju te pratećih šest zakona o radu. Time su u cijelosti prihvaćeni svi zahtjevi referendumske inicijative “67 je previše” uz opciju ostajanja u svijetu rada do 68. godine za one koji to žele.
Sjednica Vlade (Snimak zaslona/Youtube)
“Uvažavajući volju hrvatskih građana izraženu kroz zahtjev za raspisivanje referenduma “67 je previše” te da je neosporno skupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa, predlažu se navedene zakonske izmjene kojima se u cijelosti prihvaćaju zahtjevi. Osim što se dobna granica za ostvarivanje starosne mirovine vraća na 65 godina, a prijevremena starosna na 60, ne odustajemo od duljeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine, naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65. godine, do 68. godine života te se s tim u vezi predlaže izmjena radno-pravnih propisa” – pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović.
Na taj način, dodao je, ublažavaju se negativne posljedice i stvara balans između zahtjeva građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina.
“Dulje ostajanje na tržištu rada onih koji to žele povoljno će utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu budućih mirovina” – zaključio je ministar Aladrović.
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, u prvom redu vraća se granica za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina. Kod prijelaznog razdoblja za starosnu mirovinu žena usporava se povećanje dobi sa 0,4 na 0,3 mjeseca života po godini. Trenutni uvjet je 62 godine i četiri mjeseca. U prijevremenu mirovinu moći će se sa 60 godina života i minimalno 35 godina staža. Smanjuje se i penalizacija sa 0,3 na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Uvedeni su i bonusi za građane koji se raditi nakon 65. godine od 0,34 posto po mjesecu duljeg ostajanja u svijetu rada.
Uz Zakon o radu mijenja se Zakon o državnim službenicima, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Danas prihvaćene izmjene idu u saborsku proceduru na glasovanje, gdje su moguće dodatne korekcije, a na snagu će stupiti 1. siječnja iduće godine.
