Vlada smanjuje penalizaciju i onima koji su već u prijevremenoj mirovini?
Tri godine, tri različita Zakona o mirovinskom osiguranju. Umirovljenici su 2018. godine u mirovinu išli po jednom zakonu, u 2019. po drugoj inačici zakona, a 2020. će ići po trećoj inačici zakona. To je rezultiralo i različitom stopom penalizacije za prijevremene umirovljenike u te tri godine. Vlada daje naslutiti da bi po pitanju penalizacije mogla izjednačiti skupine umirovljenika, međutim, neće svi biti sretni.
Ilustracija: Pixabay
Vlada je prošloga tjedna službeno prihvatila sve zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše” (s dodatnim izmjenama Zakona o radu koje su po najnovijim informacijama ugrožene). Izmjene su upućene u hitnu saborsku proceduru, a o njima bi se trebalo raspravljati već sutra.
Podsjetimo samo da je cjelovita mirovinska reforma, koja je na snagu stupila 1. siječnja 2019. godine, maksimalnu penalizaciju prijevremene mirovine za pet godina ranijeg umirovljenja postavila na 18 posto. Međutim, sindikati su u svoje referendumsko pitanje tražili da se ona smanji na 12 posto, što znači da će uvjeti prijevremenog umirovljenja od iduće godine biti značajno povoljniji.
Vlada će razmotriti manju penalizaciju i za umirovljenike iz 2019.
Što dakle napraviti sa svim umirovljenicima (a ima ih oko više od pet tisuća) koji su vjerovali u uspješnost mirovinske reforme i koji su u 2019. godini odlučili otići u visoko penaliziranu prijevremenu mirovinu? Vlada daje naslutiti da bi i njima mogla smanjiti penalizaciju!
U Izvješću o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, jedan građanin postavio je sljedeće pitanje:
“Tko će i na koji način obeštetiti ovogodišnjih 6-7 tisuća umirovljenika radnika-osiguranika korisnika prijevremene starosne mirovine zato što samo ove godine imaju manje i isplaćivane su im manje mirovine između dviju (od 1. siječnja 2019. do 1. siječnja 2020.) izmjena i dopuna ovog Zakona”, stoji u komentaru.
Iako Vlada uobičajeno većinu komentara ne prihvati, kod ovog su postupili malo drugačije.
Taj odgovor su označili s “Primljeno na znanje”, a u obrazloženju naveli kako će se “razmotriti prihvaćanje ovog prijedloga”.
Hrelja ima spreman amandman
Po tom pitanju aktivirala se i Hrvatska stranka umirovljenika koja već sada ima spreman amandman, upravo oko ovog pitanja.
Silvano Hrelja kazao je da Vlada riskira tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava od onih građana koji su ove godine otišli u prijevremenu mirovinu:
“To je nedopustivo da ljudi budu tako diskriminirani, zato što 6 posto doživotne razlike nije malo”, kazao je.
Ako Vlada sama neće usvojiti prijedlog kojeg “razmatraju”, HSU će staviti amandman na prijedlog zakona, koji bi svim umirovljenicima iz 2019. godine koji su otišli u prijevremenu mirovinu dostavi novo rješenje s povoljnijom penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu.
A što je s umirovljenicima koji su penalizirani i do 20,4 posto?
To bi moglo naljutiti građane koji su u prijevremenu mirovinu odlazili po još gorim uvjetima prijevremenog umirovljenja. Ove godine dobili smo maksimalnu penalizaciju od 18 posto, a prethodnih godina maksimalna penalizacija bila je čak 20,4 posto!
I zakon iz ove godine, i prijedlog zakona za sljedeću godinu predlažu linearnu penalizaciju prijevremenog umirovljenja – za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, bez obzira na godine staža, skida se isti postotak.
Međutim, prije 2019. godine imali smo razmjernu penalizaciju koja je, ovisno o godinu staža, skidala određeni postotak mirovine. Ona je izgledala ovako:
- s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu
- s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu
- s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu
- s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu
- s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu
- s navršenih 40 godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu.
Najveća moguća penalizacija za pet godina ranijeg umirovljenja donosila je čak 20,4 posto doživotno manju mirovinu. No, čini se da umirovljenici koji su po tom zakonu odlazili u prijevremenu u mirovinu – neće dobiti nikakvo novo rješenje, niti će im se penalizacija ublažiti.
Treba dodati da su brojni ljudi u posljednjim mjesecima 2018. godine pojačano odlazili u mirovinu upravo zbog straha od veće penalizacije prijevremene mirovine. Podsjetimo, bila je najavljena najveća moguća penalizacija od 0,34 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, ali na kraju do nje nije došlo jer se zakon o mirovinama uspio izglasati tek sredinom prosinca 2018. godine, nekoliko tjedana prije stupanja “cjelovite mirovinske reforme” na snagu.q
