Vlada priznala: U recesiji smo i nemamo love da pomognemo umirovljenicima
HSU-ov Željko Šemper osvrnuo se na zaključak s prošlotjedne sjednice Vlade kojim je odbijena za umirovljenike povoljnija varijanta usklađivanja mirovina. Šemper ih djelomično ispravlja i pita se hoćemo li još jednom gledati film u kojem se usklađivanje mirovina potpuno zamrzava, kao što se to dogodilo u 2010. i 2011. tijekom mandata premijerke Kosor. Dodatno, iz Vladinog pojašnjenja odbijanja SDP-ovog zakonskog prijedloga možemo svjedočiti priznanju da za umirovljenike novca – nema.
Ilustracija: Rawpixel
Vlada je prošloga tjedna odbacila SDP-ov prijedlog zakonskih izmjena u kojem su tražili za umirovljenike povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Danas je u uporabi formula 70:30 (zbraja se 70 posto povoljnijeg i 30 posto nepovoljnijeg faktora, a faktori su inflacija i rast plaća), a SDP-ovci su zatražili formulu od 100:0.
Na portalu smo izračunali da bi mirovine s predloženom formulom usklađivanja imale gotovo dvostruko veći rast od postojeće formule (pogledati OVDJE), a ministar rada Josip Aladrović kratko je na sjednici Vlade obrazložio kako SDP-ovci nisu proveli analizu ni izračunali koliko bi takav model opteretio državni proračun.
Vlada je kasnije objavila i mišljenje o navedenim izmjenama u kojem, između ostaloga, kažu da su oni mirovinskom reformom umirovljenicima već osigurali povoljniju formulu usklađivanja mirovina. To je zasmetalo HSU-ovom veteranu Željku Šemperu koji tvrdi da Vlada u službenom dokumentu zanemaruje osnovne činjenice.
Evo što kaže Vlada:
“Vlada RH uvodno ističe kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. uveden povoljniji model usklađivanja mirovina, prema kojem se umirovljenicima osigurala primjerenija usklađenost visine mirovine u odnosu na porast plaća odnosno rasta potrošačkih cijena”, poručili su iz Vlade.
A evo kako to komentira Šemper:
“Nevjerojatno je, kako Vlada RH u svojem mišljenju na prijedlog SDP-a sebi pripisuje kompletnu izmjenu modela usklađivanja mirovina u omjeru 70:30, kao da su oni to sve napravili u mirovinskoj reformi od 1. siječnja 2019. godine. Zanemarila je Vlada premijera Plenkovića činjenicu, da je izmjenu modela formule usklađivanja u omjeru 70:30 inicirala Hrvatska stranka umirovljenika (saborski zastupnici Hrelja i Šemper), kao koalicijski partner SDP-a u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.
Mi smo predlagali omjer 80:20, dok nam je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ponudio 60:40. Naravno, rješenje je uvijek negdje u sredini pa je dogovoreno 70:30. Nažalost, novi je model važio samo za prvo godišnje usklađivanje (1. siječnja), dok je za srpanj ostala stara formula 50:50. Samo je taj dio riješen u mirovinskoj reformi 2019.”, objašnjava Šemper.
Dodatno, Šemper se pita trebaju li umirovljenici brinuti da ćemo ponovnog gledati “film” o zamrzavanju mirovina koji smo gledlai u režiji premijerke Jadranke Kosor, kad je usklađivanje bilo zamrznuto za 2010. i 2011. godinu u vrijeme krize. Ne ponovilo se, napominje Šemper.
Priznanje: U recesiji smo i nemamo love da pomognemo umirovljenicima
Dodatno, Vlada je indirektno priznala da je Hrvatska presiromašna država da bi umirovljenicima osigurala jači tempo usklađivanja mirovina.
“Vlada RH posebno ističe kako pri razmatranju predloženog modela za usklađivanje mirovine prema 100% povoljnijem indeksu potrebno uzeti u obzir da je kretanje indeksa i plaća i potrošačkih cijena u direktnoj korelaciji s kretanjem gospodarstva i trenutnim fiskalnim stanjem u državnom proračunu.
U slučajevima kada je rast potrošačkih cijena veći od rasta plaća (a to je danas, op.a.), dolazi do pada realne vrijednosti plaća i za očekivati je da se gospodarstvo nalazi u recesijskom razdoblju koje ima negativne fiskalne učinke na državne financije. Prema navedenom, može se dogoditi da u recesijskom razdoblju državni proračun ne bude u mogućnosti u potpunosti osigurati sredstva potrebna za usklađivanje mirovina koje proizlazi isključivo iz rasta potrošačkim cijenama”, stoji u službenom dokumentu Vlade RH.
Također, dodaju kako se problem niskih mirovina ne može riješiti promjenom načina usklađivanja mirovina, “već je nužno konstantno ukazivati na potrebu dužeg ostanka u svijetu rada i povećanja plaća.”
