Vlada povisila braniteljske mirovine za 10 posto – što će biti s ostalim umirovljenicima?
Hrvatski branitelji čine 10 posto ukupnog stanovništva, među braniteljima je 95,1 posto muškaraca i 4,9 posto žena. Prosječna dob branitelja je 48,5 godina, a najviše ih je u dobi između 40 i 54 godine (60,7 posto). Najviše branitelja živi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojima živi oko 47 posto svih branitelja.
Isječak iz spota kultnog hrvatskog glazbenika, Jure Stublića / Foto: You Tube
Hrvatski su branitelji u podjednakoj mjeri radno aktivni kao i ukupno stanovništvo starije od 30 godina, imaju i nešto veći udio zaposlenih od nezaposlenih od ukupnog stanovništva, a prema popisu iz 2011. godine njih 6 posto je bilo bez ikakvih prihoda. Od problema braniteljske populacije na prvom mjestu su zdravstveni problemi. Nešto više od 23 posto hrvatskih branitelja je izjavilo da imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, što je gotovo jednako državnom prosjeku od 25,2 posto stanovnika Hrvatske starijih od 30 godina.
Rezultati su to studije ‘Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja’ u zajedničkoj izradi Ministarstva hrvatskih branitelja, Državnog zavoda za statistiku te Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu temeljem prikupljenih podataka iz popisa stanovništva iz 2011. i Registra hrvatskih branitelja. Autori studije su prof. dr. sc. Zoran Šućur, izv. prof. dr. sc. Zdenko Babić I doc. dr. sc. Jelena Ogresta s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Podaci Ministarstva branitelja / izvor: Poslovni dnevnik
• 1182 zadruga u Hrvatskoj (podaci do 8.9.2017.), od toga 505 braniteljskih
• 475 braniteljskih zadruga dobilo je potporu za početak rada
• 286 zadruga djeluje i više godina nakon prestanka korištenja potpore
• 4.353 osobe su socijalno uključene tim programom
• 83,1 milijun kuna utrošeno je na potpore braniteljskih zadruga, od 2004.
• 56 posto braniteljskih zadruga-korisnica potpora Ministarstva bavi se poljoprivredom
Novine Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Neke od novina koje donosi prijedlog novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jest da Registar branitelja više neće biti dostupan na uvid javnosti. Vraća se i institut mjesečne novčane naknade za nezaposlene, te se ukidaju ograničenja za javni najam. Također će se povećati korištenje broja nekretnina u državnom vlasništvu koje se ne koriste, a u kojima bi branitelji mogli živjeti, a poslodavcima koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja isplaćivat će se porezne olakšice.
Ono što je osobito zanimljivo u ovom prijedlogu zakona jest omogućivanje ranijeg odlaska u mirovinu. Prema statistikama, od 442.749 hrvatskih branitelja, 205 tisuća ih je zaposleno. Nezaposlenih je 82 tisuće, a od ukupno 147.000 korisnika mirovina, 52 tisuće prima braniteljske mirovine temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Prema podacima HZMO-a za listopad 2017., 71.004 hrvatska branitelja primaju mirovinu prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a prosječna mirovina za tu skupinu umirovljenika iznosi 5.579,61 kuna.
Porast iznosa braniteljskih mirovina
U listopadu ove godine donesena je odluka da će mirovine ostvarene po posebnim propisima porasti za 10 posto, čime je Vlada ukinula zakonsku odredbu Milanovićeve vlade iz 2014., koja je u tom iznosu smanjila sve mirovine veće od 5 tisuća kuna – mjera koja se u najvećoj mjeri odnosila na branitelje.
Odredba Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, koje se osim za branitelje primjenjuju i za ostale skupine povlaštenih mirovina, ukinuta je jer je gospodarski rast u tri uzastopna prethodna tromjesečja iznosio najmanje dva posto, a deficit državnog proračuna u istom je razdoblju bio manji od tri posto. Trošak ove odredbe državu će stajati oko 353,5 milijuna kuna godišnje, a prijašnjim je smanjenjem povlaštenih mirovina za deset posto proračun je godišnje ostvario uštede u iznosu od oko 330 milijuna kuna.
