Vlada: Povećat ćemo najniže mirovine, za 50 kuna. Ali tek u 2026. godini
Famozni Nacionalni plan oporavka i otpornosti glomazan je dokument u kojem možete pronaći razne bisere. Mi ćemo izdvojiti planove Vlade po pitanju najnižih mirovina u državi koje će svoje skromno povećanje morati čekati punih pet godina.
Foto: Youtube screenshot
Nacionalni plan oporavka i otpornosti strateški je dokument kojem, tvrde ministri, Vlada u narednom razdoblju želi provesti 77 reformi. Mi smo danas analizirali koje su reforme planirane u mirovinskom sustavu i jedan biser nam je upao u oči, a tiče se povećanja najnižih mirovina.
Megareforma: Dizanje najnižih mirovina za pedesetak kuna u 2026. godini
“Hrvatska treba biti sigurna i snažna država u kojoj je svima osigurano pravo na rad, adekvatne plaće i mirovine, dostojanstvena starost te socijalna zaštita. Vođena solidarnošću, Vlada će raditi na poticanju zapošljavanja, jačanju preduvjeta i okvira za daljnje povećanje plaća, mirovina i novčane pomoći, vodeći posebnu brigu o najranjivijim skupinama društva”, opis je komponente “Tržišta rada i socijalne zaštite” u kojoj su navedene reforme koje se tiču mirovinskog sustava.
A sada idemo vidjeti kako izgleda posebna briga o najranjivijim skupinama društva, recimo korisnicima najnižih mirovina. Njih je u Hrvatskoj 268 tisuća, a za prosječnih 27 godina i jedan mjesec staža primaju 1.733 kune mirovine. Toj skupini umirovljenika Nacionalni plan oporavka donosi potencijalnih tri posto povećanja mirovine, ali za to povećanje će morati čekati do 2026. godine!
Evo kako je to predstavljeno u tri poglavlja u kojima se opisuje izazov, cilj i način provedbe.
Foto: Nacionalni plan oporavka – plan za najniže mirovine
Povećanje od tri posto za prosječnu najnižu mirovinu predstavlja rast od 51 kunu. No, kako će korisnici morati čekati punih pet godina (dakle, do tada nas čeka još devet ili deset usklađivanja), tih tri posto će predstavljati nešto veći iznos od 50 kuna.
Procijenjeni trošak – samo 22,6 milijuna kuna!?
Prijedlog možete pronaći u Nacionalnom planu oporavka u komponenti C4.2. koja se odnosi na “Unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina” i to na 857. stranici dokumenta.
Inače, povećanje najnižih mirovina nije jedina predložena reforma u spomenutom poglavlju. Tu je i puno veća reforma pronalaženja novog modela obiteljskih mirovina, koji će, kako piše u poglavlju “Cilj”, “omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu i/ili povećanje obiteljske mirovine.”
Zato možda iznenađuje završetak poglavlja u kojem je za sve reforme unutar komponente C4.2. trošak procjenjuje na malenih 22,66 milijuna kuna.
Foto: Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Vlada je već jednom povećala najniže mirovine i to za 3,13 posto jednokratno. Trošak, samo za to povećanje, iznosio je između 150 i 160 milijuna kuna. Reforma modela obiteljskih mirovina, barem onakva kakvu umirovljenici priželjkuju, zasigurno bi bila teška i milijardu ili više kuna na godišnjoj razini. A opet – autor Plana oporavka i otpornosti sve je ove reforme procijenio na trošak od 22,66 milijuna kuna.
Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je nositelj provedbe ovih reformi, poslali smo upit kako je došlo do takve malene procjene troška, kao i na što se taj trošak odnosi, jer će teško biti napraviti bilo kakvu reformu s dvadesetak milijuna kuna.
Najniže mirovine rastu u 2026. godini
Iako u poglavlju “Provedba”, kada je riječ o povećanju najnižih mirovina, piše da će mirovine rasti u dva vala (1,5% rasta u 2023. i 1,5% rasta u 2025. godini), u 10. poglavlju dokumenta “Ključne točke provedbe reforme i investicija” piše drugačije.
Tamo stoji da će do kraja ožujka 2026. godine doći do povećanja najnižih mirovina za 3 posto.
Slično je zapravo i s reformom obiteljskih mirovina. U poglavlju “Cilj” navode kako se “uvođenjem novog modela obiteljske mirovine može očekivati povećanje prosječnog iznosa obiteljske mirovine za korisnike obuhvaćene izmjenama zakonskih propisa u prosjeku od oko 13% (oko 320 kuna u početnoj godini)”, ali u poglavlju “Ključne točke provedbe reforme i investicija” stoji da će zakonske izmjene doista stupiti na snagu u 2023. godini (to je početna godina), ali i da se rast do 10 posto može očekivati tek do kraja ožujka u 2025. godini. Pritom je vrlo važna formulacija “za korisnike obuhvaćene izmjenama zakonskih propisa” jer to otvara mogućnost da neće svi korisnici obiteljskih mirovina imati priliku uživati u novom modelu.
