Vlada ograničila cijene hrane, ali ne i za domove za starije: Neki su osigurani javnom nabavom, a drugi se snalaze
Iako je Vlada ograničila cijene pojedinih prehrambenih proizvoda, to se odnosi samo na maloprodaju. Domovi za starije osobe hranu nabavljaju ‘na veliko’ ili putem javne nabave, gdje cijenu i dalje formira tržište. Za 11 domova pod ingerencijom Grada Zagreba provodi se višegodišnja javna nabava po unaprijed određenim cijenama. Privatni domovi ovise o vlastitoj snalažljivosti.
Ručak u domu za starije osobe | Foto: Ilustracija: Unsplash
Vlada je u sklopu svojih mjera za ublažavanje posljedica inflacije odlučila ograničiti cijene devet prehrambenih proizvoda kako bi olakšala život najugroženijim skupinama. Izazvalo je to žestoke reakcije među trgovcima. Dio njih je već povukao te proizvode iz svoje ponude, a isto čine i mesari.
Prosječna mirovina za kolovoz, prema podacima HZMO-a, čak i s usklađenjem, iznosila je 2.861,57 kuna s međunarodnim ugovorima i 3.224,88 kuna bez tih ugovora. Visina prosječne mirovine se, pritom, kreće na svega 37,77 posto prosječne plaće, stoga je jasno da umirovljenici dvaput prevrnu svaku kunu prije nego što odluče što će kupiti.
No, sasvim je druga priča s onima koji žive u domovima za starije osobe. Promjene su vidljive i u usporedbi javnih, odnosno onih domova kojima su osnivači država ili jedinice lokalne i regionalne samouprave te privatnih, odnosno obiteljskih domova. Za njih snižene cijene ne vrijede, jer hranu nabavljaju “na veliko”, a moraju i poštovati prehrambeni normativ kojeg je propisala država i potrebe samih korisnika, bazirane uglavnom na njihovom zdravstvenom stanju.
– Mi imamo svoje piliće i svinjetinu, a što se tiče junetine, to kupimo od jednog čovjeka koji tovi za sebe i za još par ljudi. Nabavljamo hranu na veliko, ne znam kako bi to drugačije išlo. Zvala sam Dukat, jer oni doniraju nekim domovima. Nama su prije nešto znali dati, ali sad nisam dobila nikakav odgovor po pitanju toga, jer jako puno se hrane navodno baca, a nama znači puno, ako je istek roka za 10-15 dana, da ljudima još dva-tri puta damo. Oni su to bacili ili daju onima koji ne trebaju dobiti, a onima koji trebaju – ništa, objasnila je Dragica Kezerić, ravnateljica obiteljskog doma Petra iz Adamovca pored Zagreba.
Država i lokalna samouprava preuzimaju troškove
Dok se obiteljski domovi snalaze kako znaju i trpe povećanje cijena proizvoda čak i u veleprodaji, javni domovi su u nešto drugačijoj situaciji. Sve troškove na sebe preuzima država, odnosno, gradovi, općine i županije.
– Što se tiče ograničenja cijena prehrambenih artikala, zasad to još uvijek ne utječe, te ne bi trebalo i ne bi smjelo, iz razloga što mi još uvijek poslujemo po onim cijenama koje su bile dosada i podmirujemo račune u rokovima plaćanja
koji su bili od 30 do 60 dana, što znači da još uvijek poskupljenja koja su se dogodila u kolovozu i rujnu ne podmirujemo, nego plaćamo one račune gdje su rokovi 30 do 60 dana, tako da se to još uvijek ne vidi. Sve drugo, pregovori o nabavi namirnica idu preko javne nabave. Sklapaju se ugovori kojima Grad za sve domove ugovara i dobavljače, pa će i u tom dijelu Grad donositi odluke. Što Grad ispregovara, tako ćemo i mi znati kojeg dobavljača i kojeg poslovnog partnera i koju vrstu artikla ćemo naručivati, objasnila je ravnateljica zagrebačkog Doma za starije osobe Centar, Melanija Paradi.
Iz Grada Zagreba su nam poručili kako su za nabavku hrane u 11 domova za starije osobe u prvih osam mjeseci ove godine izdvojili 18,5 milijuna kuna. Jasno, kupnja kruha i pekarskih proizvoda, mliječnih i ribljih proizvoda te svježeg mesa i peradi je išla putem javne nabave.
– Okvirni sporazumi, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, su sporazumi između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata čija je svrha utvrđivanje uvjeta pod kojima se dodjeljuju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. Prednosti navedenog su financijske uštede zbog nabave objedinjenih količina za duže razdoblje, smanjenje troškova provedbe postupaka nabave, smanjenje administrativnog opterećenja kod naručitelja, sigurnost u pogledu realizacije ugovora. Grad Zagreb će, i u budućnosti, zajedno s ustanovama čiji je osnivač pratiti stanje na tržištu, istraživati tržište i pravovremeno pokrenuti postupke javne nabave, kako bi se i dalje vršila neometana isporuka robe naglašavajući da nam je neprekinuta opskrba prioritet, poručili su iz gradske uprave.
Cijene zasad ostaju iste
Dodaju kako su trenutačni ugovori o javnoj nabavi prehrambenih proizvoda potpisani na nekoliko godina te kako isporuka, unatoč poremećajima na tržištu i rastu cijena, teče neometano.
U skladu s time, cijena smještaja starijih osoba u gradskim domovima se nije mijenjala. Ona je na snazi od 2018., a hoće li ostati ista, ne samo zbog poskupljenja hrane, već i zbog energenata, ali i štete nastale u objektima nakon potresa, tek treba vidjeti. S druge strane, vlasnici privatnih domova će se morati snalaziti kao i dosad.
– Nama je cilj da naši ljudi budu zadovoljni, uredni i da imaju sve što im treba. Znači, da bi oni to imali, mi moramo jako puno raditi, jer ljudi nisu krumpiri, oni trebaju njegu, hranu, tuširanje, sve što im treba, zaključila je ravnateljica Doma Petra, u kojem je smješteno tridesetak korisnika.
