Vlada očekuje da će se za mirovine u budućnosti izdvajati manje nego danas
Vlada u proračunskom okviru za razdoblje od 2023.-2025. godine očekuje da će se za mirovine izdvajati više od 50 milijardi kuna godišnje. Hrvatska na mirovine troši 10,1 posto BDP-a (2021.) – projekcije su da će taj udio u narednim godinama rasti, ali na koncu pasti ispod 10 posto.
Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Vlada i službeno u proračunskom okviru za razdoblje od 2023. do 2025. godine očekuje da će se na mirovine od iduće godine trošiti više od 50 milijardi kuna (50,2 milijarde u 2023.). To je u skladu s ocjenom Programa konvergencije RH za razdoblje 2023.-2025. u kojoj se jasno očekuje kako će mirovinski sustav u narednim godinama narasti, ali se u konačnici očekuje da će se na mirovine trošiti manje nego što trošimo danas, barem u odnosu na BDP.
Povećanje očekivane životne dobi, nepovoljna očekivanja prirodnog prirasta te starenje stanovništva negativno utječu na troškove u mirovinskom sustavu. Vlada je u travnju objavila dugoročne projekcije prihoda i rashoda u mirovinskom sustavu koje se temelje na projekcijama Europske komisije.
“Rezultati dugoročnih projekcija za RH za razdoblje 2021.-2027. pokazuju kako bi se rashodi za mirovine iz prvog stupa trebali postupno smanjivati s 10,1% BDP-a u 2021. na 9,5% BDP-a u 2070. godini”, prognozira Vlada.
No, prije nego što stopa izdvajanja na mirovine iz prvog stupa padne, očekuje se da će prije toga porasti iako možda ne bi trebala.
“S obzirom na funkcioniranje obveznog drugog mirovinskog stupa od 2002. do 2030. godine značajno će se povećati broj umirovljenika koji će primati osnovnu mirovinu iz prvog stupa i mirovinu iz drugog stupa. To znači da će se rashodi za mirovine isplaćene iz prvog stupa postupno sve više smanjivati”, napominje se u dokumentu
Međutim, projekcije pokazuju da će se u 2030. godini za mirovine iz prvog stupa izdvajati dosta više. Pretpostavka je da će tomu kumovati velik broj novih umirovljenika u idućih desetak godina. No, nakon 2030. godine izdvajanja za mirovine u odnosu na BDP bit će sve manja. Najpozitivnija vijest iz ove prognoze jest da će se transferi iz državnog proračuna za pokrivanje manjka novca za mirovine smanjiti s trenutnih 4,2% na oko 2,4% BDP-a do 2070. godine.
