Vjesnik je zapošljavao više od 6.000 radnika, a sada je od njega ostao samo neboder na Slavonskoj aveniji
Službeno osnovan tik nakon Drugog svjetskog rata, Vjesnik je ubrzo postao institucija koja je oblikovala medijski pejzaž bivše Jugoslavije, a koje se i danas mnogi rado prisjećaju. Vjesnikova izdanja prodavala su se i u inozemstvu, a u svojem vrhuncu, poduzeće je zapošljavalo više od 6.000 radnika.
Screenshot: Google Maps, Street View
Vjesnik je započeo svoj put kao dnevni list pod okriljem Komunističke partije Hrvatske 1940. godine, ali je službeno osnovan 1946. spajanjem s ostalim zagrebačkim listovima. Kroz prve godine svog postojanja, poduzeće je raslo i evoluiralo, od izdvajanja tiskare 1948. godine do sjedinjenja u Novinsko-izdavačko i štamparsko poduzeće Vjesnik 1951. godine. Uvođenjem novih izdanja i širenjem tehničke baze, Vjesnik je postao prepoznatljiv akter na medijskoj sceni.
Tiskali su i za inozemstvo
Vrhunac Vjesnikove proizvodnje uslijedio je 1960-ih i 1970-ih godina, kako prenosi Hrvatska tehnička enciklopedija. Sa značajnim investicijama u modernu grafičku opremu i širenjem prodajne mreže, naklada njegovih izdanja nevjerojatno je rasla. Uvođenjem ofset tiska i novih rotacija, Vjesnik je bio sposoban zadovoljiti sve veću potražnju za svojim izdanjima, čime je dostigao nakladu od više od 100.000 primjeraka dnevnika i milijune primjeraka tjednika.
Zanimljivo je bilo i to što utjecaj Vjesnika nije bio ograničen samo na Hrvatsku – njegova izdanja plasirana su i u inozemstvo, čineći ga prepoznatljivim imenom čak i izvan regije. Zahvaljujući svemu tome, poduzeće je nastavilo s inovacijama. Uveli su nove tehnologije i opremu za tiskanje, što je omogućilo bolju kvalitetu tiska i veću efikasnost, rezultirajući dominacijom na tržištu tiskanja. U to je vrijeme u Vjesniku radilo oko 6.000 radnika, što svakako nije bio mali broj za jednu tiskarsku tvrtku.
Privatizacija i fragmentacija
Ipak, s promjenom političke klime i osamostaljenjem Hrvatske, počeli su teški dani za Vjesnik. Tržišne transformacije i novi izazovi nisu bili blagonakloni prema poduzeću koje je nekoć bilo medijski titan. Tijekom 1990-ih, Vjesnik se suočio s privatizacijom i fragmentacijom, što je dovelo do značajnog pada proizvodnje i prihoda.
– Iz poduzeća su se osamostalili pojedini listovi (Večernji list), a 2008. Vjesnik je pripojen poduzeću Narodne novine d. d. (prestao izlaziti 2012), dok su ostale djelatnosti podijeljene na niz samostalnih društava: Vjesnik d. d. – Tiskarsko-izdavačke djelatnosti, Vjesnik – Usluge d. o. o., Vjesnik – Naklada d. o. o. (prestalo djelovati 2013), stoji u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.
Iako je sama tiskara Vjesnik ostala na životu neko vrijeme, godine 2022. donijeta je odluka o izravnoj prodaji uredskog prostora u Slavonskoj aveniji za ondašnjih 47,01 milijuna kuna.
